Mogu li pisci u Hrvatskoj zaraditi?

Već gotovo dvije godine u Hrvatskoj se priprema uvođenje prava na naknadu za javnu posudbu, kojom bi pisci dobivali tantijeme na osnovu posuđenih knjiga u knjižnici. I dok je ovaj dio autorskog prava već odavno uređen u većini europskih zemalja, hrvatski pisci u mnogim segmentima ne uspijevaju svoj mukotrpni rad naplatiti.

Pisci imaju lošiji ugled od prodavača cipela

Jedan od čitanijih književnika, Miljenko Jergović ističe da se u Hrvatskoj ne može živjeti od pisanja, jer su pisci tretirani kao prodavači cipela, pa i gore. “Prodavača cipela se tretira kao sitnog obrtnika koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a pisca se tretira kao budalu od koje se samo uzima porez koji je za ovu djelatnost užasno visok”, kaže Jergović. Iako ne postoji pravilo koliko pisci zarađuju po napisanoj knjizi, jer to varira od ugovora do ugovora s izdavačima, Jergović napominje da hrvatski pisci moraju imati hiperprodukciju da od toga uopće mogu živjeti pristojno: “Morao bi napisati pet- šest knjiga godišnje, ali da sklopim jako dobar ugovor s dobrim izdavačem.” Može li se to barem dijelom promijeniti primjenom prava na naknadu za javnu posudbu?

U ministarstvu kulture kažu da to jest dio njihove kulturne politike, no sve je još uvijek u pripremnoj fazi. Ravnatelj Uprave za knjige i knjižnice pri ministarstvu culture, Čedomir Višnjić kaže da se prvo moraju osposobiti knjižnice. “Odlučili smo da to budu matične knjižnice, koje nam omogućavaju dobar pregled, jer će voditi podatke o tome što se čita tijekom godine. Spremamo se da s tim brojanjem počnemo već od iduće godine”, navodi Višnjić.

"Simbolična svota je ponižavajuća"

Budući da je država pred bankrotom, potpuno je neizvjesno kada će ministarstvo kulture pronaći novac i za financiranje ovog prava. Višnjić o tome zasad nije želio govoriti. Koncesiju za ubiranje tantijema dobilo je Društvo hrvatskih književnika, a tajnica Društva, Ružica Cindori napominje da na temelju iskustva drugih zemalja, ipak neće biti isplata astronomskih iznosa, ali se nada da će barem najčitaniji pisci dobiti znatniju svotu novca. Tome se nada i vrlo čitan Miljenko Jergović, koji kaže da u protivnom nije oduševljen da dobiva neku simboličnu svotu od par stotina kuna. Draže bi mu bilo da se njegove knjige posuđuju, a da on nema tu ponižavajuću korist. U Hrvatskoj zasad nema nade da će pisci na osnovu svojih uspješnica doseći vrtoglave milijune kao što je to uspijelo primjerice Joanne Kathleen Rowling sa serijom knjiga o Harryu Potteru.

Autor: Janja Maras

Odg. ur.: Željka Telišman