Na istoku ništa nova?

Ne događa se često da predstavnik slovačke vlade na međunarodnoj sceni izaziva toliku pozornost. A upravo se to dogodilo na nedavnom neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije u Bremenu. Naime, slovački se ministar vanjskih poslova Jan Kubiš javio za riječ o Kosovu, nakon čega je mnogim diplomatima ponestalo daha. «Želimo da se uzmu u obzir zabrinutost i želje i Beograda i Prištine», rekao je Kubiš. No, njegova na prvi pogled bezopasna fromulacija sadrži u sebi politički naboj. Europljanima i Amerikancima je jasno da ne postoji rješenje koje može zadovoljiti i Srbe i Albance na Kosovu. Još je gore, međutim, što su riječi slovačkog ministra u potpunosti jednake stajalištu Rusije koja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda raspolaže pravom veta i time predstavlja najveću prepreku za neovisnost Kosova.

Prorusko stajalište u Bratislavi pritom nije nikakva iznimka. Već dulje vremena se nazire podijeljenost među zemljama članicama Europske unije u središtu Europe, kada je riječ o odnosima s Moskvom. Dok češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg Kremlj optužuju za otvoreno «oživljavanje imperijalnih ambicija», a Poljska još donedavno blokira pregovore o novom sporazumu o partnerstvu između EU-a i Rusije, u isto vrijeme Madžarska i Slovačka prema Moskvi šalju prijateljske signale.

Rusija koristi podijeljenost

Rusija je «pouzdani partner», hvalio je slovački premijer Robert Fico, dok njegov madžarski kolega Ferenc Gyurcsany mora slušati optužbe na svoj račun da je «postao glasnogovornik ruskih nastojanja jačanja vlasti». «U madžarskoj vladi sjede socijalisti s izvanrednim kontaktima u Moskvi», potvrdio je i Eugeniusz Smolar iz Varšavskog centra za međunarodne odnose.

Rusija koristi podjelu. Energetski koncern Gazprom trenutno pregovara s Madžarskom o dogradnji plinovoda «Blue-Stream». Projekt bi torpedirao nastojanja Europske unije da postane manje ovisna o ruskim energetskim izvorima. Mišljenja su podijeljena i oko poljskog veta protiv pregovora s Rusijom. Dok Češka i baltičke države pružaju podršku, druge države otvoreno pokazuju suzdržanost. Poljski stav je izazvao «mnogo novih problema», konstatira slovački premijer Fico.

I Amerikanci su naučili lekciju

Računica prema kojoj su istočnoeuropske članice Europske unije proameričke i antiruske više ne vrijedi. To su shvatile i Sjedinjene Države pa nije slučajno da Washington svoj sustav raketne obrane želi postaviti u Poljskoj i Češkoj.

Razloge razilaženja promatrači vide u različitim političkim konstelacijama. U Pragu i Varšavi na vlasti su predstavnici ranih protusovjetskih građanskih pokreta poput bivšeg češkog disidenta Aleksandra Vondre ili poljskih blizanaca iz pokreta «Solidarnosti» Jaroslawa i Lecha Kaczynskog. U Slovačkoj i Madžarskoj vladaju socijaldemokratske stranke čije su veze s Moskvom izvanredne, unatoč članstvu u EU-u i NATO savezu. «Disidentska pozadina u Poljskoj i Češkoj stvara sasvim drukčiju polazišnu točku», smatra politolog Smolar i dodaje kako to otvara više prostora za «idealizam i aktivizam».