Nada iz prošlosti: 25 godina Osnivačkog akta NATO-Rusija
27. svibnja 2022
Pariz, 27. svibanj 1997. godine: svečano potpisivanje Osnivačkog akta NATO-Rusija. Za domaćina francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca to je vrhunac diplomatskog približavanja Zapada i Istoka. „Naš sporazum je uspjeh za Rusiju, za NATO, za Europu. Ali prije svega, to je uspjeh za mir i velika nada za naše narode."
„NATO i Rusija ne vide jedno drugo kao protivnike“: to je ključna rečenica Osnivačkog akta. Dvije strane tada su se obvezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, kao i da će se suzdržati od nasilja. Tada je osnovano i Vijeće NATO-Rusija, kako bi se izgradilo povjerenje i utvrdili zajednički ciljevi kada je riječ o naoružanju i borbi protiv terorizma.
Za tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla taj trenutak je čak značio kraj podjele Europe: „Danas se zemlje Atlantskog saveza i Rusija dogovaraju o suradnji koja – i točno je kada to kažem – u povijesti još nije viđena.“
Ustupci na obje strane
Približavanje je također bilo važno, jer je Osnivački akt otvorio put za širenje NATO-a na istok. Nedugo nakon toga Poljska, Češka i Mađarska su kao prve bivše članice Varšavskog pakta postale članice zapadnog vojnog saveza – potom su uslijedile i mnoge druge zemlje.
Kako bi izašli u susret Kremlju, SAD i europske države obećali su Rusiji gospodarsku pomoć, kao i uključivanje u prestižnu grupu vodećih industrijskih zemalja. Ali, što je najvažnije, NATO je poručio da nema namjeru u novim zemljama-članicama razmjestiti nuklearno oružje ili stalne borbene snage. To je naročito bilo važno ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu.
„U novim zemljama članicama NATO-a neće biti nuklearnog oružja. Konvencionalne oružane snage u Europi će biti smanjene. U blizini Rusije neće biti vojne infrastrukture. To je čvrsto i obvezujuće obećanje država potpisnica.“
...a onda je došao Putin
Ali Osnivački akt nije pravno obvezujući međunarodni ugovor, već politički dokument, deklaracija o namjerama. U Osnivački akt NATO izričito unosi mogućnost daljeg stacioniranja, ovisno o sigurnosnoj situaciji. Vojnim akcijama u Čečeniji, Gruziji, na Krimu i u Ukrajini Jeljcinov nasljednik Vladimir Putin doveo je do dramatičnog pogoršanja te sigurnosne situacije.
Putin je NATO proglasio neposrednom prijetnjom koja remeti njegove planove stavljanja susjednih država pod ruski utjecaj. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prije nekoliko dana glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio je da se napadom na Ukrajinu i prijetnjama Zapadu Rusija znatno udaljila od duha Osnivačkog akta.
„Putin je želio manje NATO-a na svojim granicama i započeo je rat. Sada dobiva više NATO-a na svojim granicama. Odluka Finske i Švedske da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u je povijesna. To pokazuje da europsku sigurnost neće diktirati nasilje i zastrašivanje.“
Osnivačkim aktom je uklonjen zastor neprijateljstva između Istoka i Zapada, ocijenio je predsjednik SAD-a Bill Clinton 1997. Dvadeset i pet godina kasnije taj zastor je postao znatno gušći.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu