Nada u kišu novca

Dodatno financiranje elitnih sveučilišta od strane savezne države odvija se u okviru projekta "Inicijativa izvrsnosti". Cilj je poticanje znanstvenog rada u Njemačkoj i stvaranje sveučilišta koja bi se mogla nositi s vodećim privatnim sveučilištima i koledžima u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama ili Francuskoj, poput Cambridgea, Oxforda, Columbie, Yalea ili pariške Sorbonne. Devet sveučilišta tijekom pet godina međusobno podijele veliku sumu novca - uz redovno financiranje oni raspolažu u tom razdoblju još s ukupno 2,7 milijardi eura.

Ali čitav sustav nije automatski - svakih pet godina sveučilišta koja imaju tu oznaku moraju se ponovo potvrđivati na njemačkom natječaju. To je slučaj i ove godine, a "devetorici veličanstvenih" sveučilišta sada konkurenciju čini sedam novih koji bi htjeli dobiti taj naslov. Natječaj koji su raspisale savezna vlada i vlade njemačkih saveznih zemalja je u tijeku i međusobno konkuriraju najbolji. Tko će ubuduće moći nositi oznaku elitnog sveučilišta konačno će se za naredno petogodišnje razdoblje znati 15. lipnja.

Liga ponajboljih

To nije prvi puta da se ovakav natječaj raspisuje, ali dosada još niti jedno sveučilište koje je imalo oznaku elitnog nije ju moralo vratiti. Umjesto smjene na vrhu čini se da je u Njemačkoj jedan drugi trend uočljiv - obrazuje se neka vrsta elitne "Lige ponajboljih" sveučilišta, koja ovu oznaku više ne namjeravaju izgubiti.

Tako su prve godine kada je prvi natječaj raspisan oznaku elitnih dobile tri visokoškolske ustanove: Sveučilište u Karlsruheu, Tehničko sveučilište München te Tehnička visoka škola u Aachenu. U drugom krugu su im se pridružili još jedno sveučilište iz Münchena, te potom visoke škole iz Heidelberga, Freiburga, Konstanza, Berlina i Göttingena. U sadašnjem krugu je doduše moguće da neko od ovih sveučilišta ispadne, ali to je malo vjerojatno, objašnjava rektor heidelberškog sveučilišta Bernhard Eitel. Vjerojatnije je da će se sadašnjoj devetorici pridružiti još dva ili tri nova člana: "Mi u Njemačkoj imamo 80 sveučilišta i još dvadeset visokih škola. Šesnaest njih se sada natječe i vjerojatno će ih na kraju biti 11 ili 12 koji će sljedećih pet godina dobijati po 10 milijuna eura godišnje. To je puno novca."

Ponovo na svjetski vrh

Cilj je poticanje znanosti u Njemačkoj. "Mi želimo u globalnom svijetu na globalnom tržištu znanosti ponovo doći na sam vrh - tamo gdje smo bili prije 100 godina", objašnjava Eitel. Tri četvrtine od tih 50 milijuna po sveučilištu plaća savezna država, a ostatak pokrajinske vlade saveznih zemalja u kojima se sveučilišta nalaze.

Elitni karakter nekog sveučilišta ne znači međutim samo više novca - to je i značajan porast statusa, te na kraju ima i jasan privredni karakter. Na elitna sveučilišta dolaze najbolji studenti, od kojih mnogi onda u tom gradu ili regiji i ostaju živjeti i raditi.

Djelomice je to međutim samo nada. Oznaka elitnog sveučilišta se u prvom redu odnosi na znanstveni rad profesora, asistenata i docenata na sveučilištima i sami studenti od toga direktno nemaju mnogo koristi. Oni se doduše mogu pohvaliti da studiraju na "izvrsnom sveučilištu", ali u konkretnoj nastavi to im još ništa ne znači. Martina Boz, koja u Heidelbergu studira pravo, sasvim je realna: "Čovjek se naravno nada da će mu to malo poboljšati ugled diplome, ali neke konkretne razlike ja ne primjećujem."