1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nagazna mina za pravosuđe Srbije

25. siječnja 2018

Rasprava o tome kako će se ubuduće u Srbiji birati suci i tužitelji, konkretizirana je na papiru. Ali radni tekst izmjena Ustava u oblasti pravosuđa, naišlo je na neodobravanje stručne javnosti.

https://p.dw.com/p/2rSYu
Serbien Justiz |
Foto: DW/S. Kljajić

Umjesto da dovedu do depolitizacije, izmjene koje su nastale kao jedna od obaveza Srbije u procesu eurointegracija unazadit će pravosuđe, jednoglasno ocjenjuju predstavnici strukovnih udruga. Iz Ministarstva poručuju da su se rukovodili preporukama Venecijanske komisije i standardima koji postoje u zemljama regije.

Zlatni glas za državu

Jedna od najvažnijih izmjena Ustava ogleda se u promjeni načina izbora sudaca i tužitelja. Njih više neće birati Skupština na takozvani probni mandat u trajanju od tri godine, što se smatralo jednim oblikom  pritiska. Na stalni mandat birat će ih dva najviša pravosudna tijela – Visoki savjet sudstva (VSS) i Visoki savjet tužiteljstva (VST), koji se do sada zvao Državno vijeće tužitelja. Istovremeno se, međutim, mijenja i sastav tih tijela.

Iz Visokog savjeta sudstva izbačeni su predstavnici vlasti – ministar pravosuđa i predsjednik skupštinskog Odbora za pravosuđe – ali su formirane nove poluge utjecaja. Tako bi to tijelo ubuduće trebalo čini pet članova iz redova sudaca, a pet bi birala Skupština iz redova istaknutih pravnih stručnjaka. Među tim stručnjacima birao bi se i predsjednik Visokog savjeta sudstva, koji bi imao takozvani zlatni glas. „To znači da, ako prilikom odlučivanja bude neriješeno, onda će odluku će donijeti petoro članova među kojima je predsjednik. A predsjednik neće biti sudac, nego ugledni pravnik. A političari uvijek mogu pronaći ugledne pravnike koji će slijediti ono što njima odgovara", objašnjava za DW bivši sudac Vrhovnog suda Zoran Ivošević.

U obrazloženju izmjena navodi se da bi takva struktura trebala osigurati ravnotežu između autonomije i neovisnosti pravosuđa s jedne, i odgovornosti pravosuđa s druge strane. Za predstavnike struke to u praksi znači da članovi koje bira Skupština mogu sami donijeti sve odluke, uključujući i izbor svih sudaca i predsjednika sudova – bez sudačkog glasa, upozorava predsjednica Društva sudaca Srbije Dragana Boljević. „Ovaj Ustav je kao nagazna mina. On djeluje kao da je izbacio zakonodavnu i izvršnu vlast iz VSS-a, ali u stvari nigdje nije zabranjeno da Skupština izabere bilo koga tko je pravnik – bilo da je predsjednik države ili ministar pravosuđa", napominje Dragana Boljević.

Promjene je pretrpio i sastav nekadašnjeg Državnog vijeća tužitelja, a prema izmjenama – Visoki savjet tužiteljstva (VST). Ministar pravosuđa, međutim, nije izbačen iz tog tijela. Uz njega je ubačeno i pet stručnjaka koje bira Skupština, a smanjen je broj izbornih članova iz reda javnih tužitelja sa šest na četiri. „To više uopće neće biti visoko tijelo javnih tužitelja, budući da oni u tom tijelu neće činiti većinu. To će više biti tijelo za kontrolu i izbore javnih tužitelja i zamjenika", ocjenjuje za DW predsjednik Udruge tužitelja Srbije i aktualni član Državnog vijeća tužitelja Goran Ilić.

Filtar za izbor

Serbien Belgrad Justizpalast
Palača pravde u BeograduFoto: cc-by-sa-Goran Necin

Izbor sudaca i tužitelja će visokim savjetima biti sužen samo na one koji su završili Pravosudnu akademiju. Iz Alumni kluba te ustanove pozdravljaju takvu izmjenu. „Time se povećava neovisnost sudaca. Akademija postoji osam godina i mislimo da je važno da ona zauzme mjesto koje je za nju predviđeno u sustavu", kaže za DW predsjednik tog Kluba Siniša Trifunović.

Najglasnije negodovanje stiže iz Udruge sudačkih i tužiteljskih pomoćnika. Oni napominju da su tim rješenjem spriječeni u napredovanju. „To znači da mi ne možemo biti birani, a to je oko 2.000 suradnika, u odnosu na 3.000 sudaca i 800 zamjenika tužitelja. Oni nose ovo pravosuđe, naši rezultati su vrlo mjerljivi, a nas su preskočili. Bez poticaja, vrlo je moguće da će mnogo njih otići iz suda. I možete zamislite ako se taj broj drastično smanji, ako oni ne budu dalje radili svoj posao – to će biti veliki kolaps za pravosuđe", upozoravaju iz Udruge.

Oni ukazuju i na to da je Pravosudna akademija javna ustanova na koju se primjenjuje Zakon o javnim službama, te je po samoj svojoj definiciji dio izvršne vlasti, a da Vlada imenuje i tri člana u njen Upravni odbor. Govoreći o kvaliteti programa, podsjećaju na to da sve do 2015. godine njihove obuke nisu bile akreditirane od visokih savjeta sudstva i tužiteljstva.

„Dosadašnja iskustva s tom ustanovom su nedovoljna i za ovih nekoliko godina koliko se bavila inicijalnom obukom, pokazalo se da su polaznici, kao i predavači i mentori u Akademiji, bili oni za koje je ministar htio da tu budu", ocjenjuje Dragana Boljević.

Zoran Ivošević dodaje i da je neprimjereno da jedna školska ustanova postane ustavna kategorija. „To je providno nastojanje da se preko Pravosudne akademije osigura poluga utjecaja na izbor. Niti jedna od obrazovnih i znanstvenih institucija nije u Ustavu, pa zašto bi bila Akademija", pita se Ivošević. „Najbolja preporuka za nekoga da bude sudac jest mišljenje suca, jer oni znaju tko je među njima najbolji. Ovako ti ljudi koji bi trebali da proći, mogu dobiti pitanja unaprijed, pa odgovaraju na ta pitanja. To se događalo kod javnih bilježnika i izvršitelja. Pa nećemo valjda napraviti to isto sa sucima i tužiteljima", napominje Ivošević.

Kazne za neposlušne?

UN-Sicherheitsrat serbische Justizministerin Nela Kuburovic
Srbijanska ministrica pravosuđa Nela KuborovićFoto: Imago/Europa Newswire/L. Rampelotto

Kao jedan od problema, Društvo sudaca vidi i prijedlog da disciplinski postupak i postupak razrješenja suca i predsjednika sudova može pokrenuti i ministar pravosuđa. „To je vrlo opasna stvar. On je do sada to mogao samo inicirati, a disciplinski tužitelj pokrenuti. Sada to može i sam ministar", ističe Boljević.

Kaznene mjere u izmjenama prepoznali su i tužitelji, koji ukazuju na to da se izmjenama gubi njihova samostalnost. „Odredba po kojoj vrhovni javni tužitelj može svakog tužitelja bez njegove volje premjestiti ili uputiti u drugo tužiteljstvo je neki oblik prijetnje. To znači da zamjenik republičkog tužitelja koji nije po volji vrhovnom, može biti premješten u neko najudaljenije tužiteljstvo u Srbiji na osnovnu razini, protivno njegovoj volji. Čak ni u vojsci ne možete više prekomandirati časnika bez suglasnosti i bez da mu osigurate materijalni status", objašnjava Goran Ilić.

On skreće pozornost i na to da se izmjenama više ne štiti samostalnost zamjenika tužitelja. „Način na koji je određena nadležnost Visokog savjeta tužiteljstva ispada da ono štiti samo samostalnost javnog tužiteljstva, a u javnom tužiteljstvu samostalan je samo javni tužitelj. Svi ostali mogu dobiti određena uputa. To izmiče zdravom razumu. To znači, i ako dobijete nezakonito ili nerazumljiva uputa, morate postupiti po njemu. S druge strane, postoji preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope koja izričito kaže da tužitelj koji dobije obaveznu uputu  ima pravo odbiti po njoj postupiti i zamijeniti se s nekim drugim ukoliko smatra da je nezakonito ili protivno njegovoj savjesti", kaže Ilić.

Rasprava se nastavlja

Serbien Gerichtsprozess in Belgrad zum Angriff auf die US Botschaft 2008
Zgrada Tužiteljstva u BeograduFoto: Reuters/Dj. Kojadinovic

Javna rasprava o predloženim amandmanima nastavlja se 5. veljače, a po njenom završetku, Nacrt izmjena Ustava biće poslat Venecijanskoj komisiji. Bez njenog pozitivnog mišljenja neće se ići u dalju proceduru usvajanja, napominju iz Ministarstva.

U Udruženju tužitelja, međutim, izražavaju sumnju da se i pred Venecijanskom komisijom nešto može zaista izmijeniti. „Ovisi do toga kako će biti predstavljeno. A druga stvar, tamo sjede predstavnici država, to je komisija Savjeta Europe. Njihove odluke su ponekad vrlo kontroverzne. Mnogo bi bolje bilo kada bi se pred Venecijanskom komisijom mogao čuti i glas onih koji imaju kritički odnos prema amandmanima, ali to nije dio prakse", objašnjava Goran Ilić i napominje da će, nakon detaljne analize predloženih izmjena, odlučiti hoće li uopće sudjelovati u daljoj raspravi.

Podsjetimo, strukovna udruženja i nekoliko nevladinih organizacija su u listopadu prošle godine prekinuli sudjelovanje u konzultаcijаmа u vezi s izmjenаmа Ustаvа zbog toga što je, kako su naveli, država proces usmjerаvаla nа mehаnizme koji će prаvosuđe učiniti još ovisnijim od političke vlаsti. „Sve ono što smo tada svi zajedno rekli, sve se sada pokazalo kao točno. Ni sam proces nije valjao, i dalje ne valja, a i sadržaj onoga što nam se nudi je upravo ona na koju smo mi ukazivali da će biti ponuđena, pa i gora. Mislim da bi članice Europske unije, a posebno Njemačka, sad trebale pokazati koliko su zaista zainteresirane za vladavinu prava u Srbiji", podvlači Dragana Boljević.

Rasprava o predloženim izmjenama trajat će mjesec dana, a okrugli stolovi će biti održani u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu.