Das teuerste Gemüse der Welt
18. studenoga 2011
Biljke proizvode određene tvari koje štite od bolesti. Flavoni su neke od tih "čudotvornih" tvari. Oni se nalaze u svim biljkama pa tako i onima koje jedemo: voću, povrću i začinskim travama. Flavonima se pridaju antioksidantska svojstva što znači da štite od tzv. slobodnih radikala koji su opet odgovorni za stvaranje mnogih bolesti između ostalog i raka i srčanih oboljenja.
100.000 eura za jednu bocu plina
No djelovanje antioksidanata na slobodne radikale još nije u potpunosti razjašnjeno. Znanost još uvijek dvoji oko učinka flavona. Kako bi odgovorili na to pitanje, znanstvenici sa Sveučilišta u Bonnu i Istraživačkog centra u Jülichu su prionuli uzgoju povrća koje je posebno, kako po svojstvima tako i po cijeni. U procesu uzgoja znanstvenici su povrće koje samo po sebi sadrži velike količine flavona, poput špinata, peršina i mente, "zalijevali" ugljičnim dioksidom koji kod biljaka pospješuje rast. No ugljični dioksid kojim su znanstvenici hranili svoje biljke nije obični ugljični dioksid koji se najvećim dijelom nalazi u atmosferi nego dioksid koji sadrži mnogo rjeđi izotop13C. "I ovaj 'teški' ugljik se nalazi u atmosferi ali je mnogo rjeđi", objašnjava Ingar Janzik iz Istraživačkog instituta u Jülichu. I to utječe na cijenu: boca ugljičnog dioksida s izotopm 13C koja sadži 4000 litara stoji oko 100.000 eura.
No čime znanstvenici opravdavaju ovaj skupi proces? Kako objašnjava Maike Gleichenhagen sa Sveučilišta u Bonnu sav taj trud je potreban kako bi se flavoni obilježili ugljičnim dioksidom s izotopom 13C kako bi ih se moglo pratiti tijekom daljnjih ekperimenata.
Takvi označeni flavoni bi bili umiješani među normalne namirnice koje će osobe podvrgnute testiranju konzumirati u sklopu eksperimenta. Nakon toga će biti moguće utvrditi u kojim organima završavaju flavoni i kako oni utječu na rad tih organa. Prvi rezultati će biti poznati sredinom 2012.
Eksperimenti će pomoći da se utvrde procesi ulaska flavona u ljudski organizam. Drugi korak na putu do spoznaje o korisnosti ovih tvari bilo bi utvrđivanje utjecaja na konkretna oboljenja kako bi ih se u budućnosti moglo ciljano koristiti u prevenciji.
Autori: Judith Hartl / Nenad Kreizer
Odg. ur.: Z. Arbutina