Napredak=nazadak? - problemi oko autoelektronike

Prosle godine je zabiljezena rekordna stopa poziva automobila nazad u radionice od strane proizvodjaca. Sve cesci uzrok problema je komplicirana elektronika vozila. Strucnjaci zato zahtijevaju smanjivanje broja racunala koje se ugradjuje u auta.

Asistent za parkiranje ili navigacijski sustav. U modernom automobilu cesto je tesko reci gdje je granica izmedju uredjaja koji doista pomazu i budalastina koje su razvili tehnicari. Jeste li se ikada zapitali koliko doista stupanj sigurnosti za volanom povecava neko racunalo koje u zavoju izracunava optimalno osvjetlavanje ceste? Ili da radio uredjajem upravljate ne pritiskanjem gumba vec davanjem usmenih naredbi?

U jedan novi auto vise klase ugradjuje se u pravilu 60-70 takozvanih „kontrolora“, malih racunala. U Mercedesu S-klase racunala koordiniraju 1200 funkcija. U Volkswagenu Phaeton skriveno je gotovo 4 kilometra kablova. Auto je postao „kompjutor na kotacima“. Dr. Alexander Schloske iz Instituta Fraunhofer za produkcijsku tehniku i automatizaciju:

„Trenutno se kaze da se u jednom modernom vozilu vise klase nalazi vise elektronike nego u borbenom zrakoplovu. Problematicno je da mi unaprijed nedovoljno analiziramo greske u funkcioniranju te elektronike.“

Posljedice su sve cesci problemi: proslog lipnja DaimlerChrysler je u radionice morao pozvati oko 10000 vozila tipa „Transporter“. Razlog: greske u softwareu su mogle neocekivano dovesti do gasenja motora. To je samo jedan od bezbroj primjera neugodnih nezgoda i nefunkcioniranja nove tehnike. Poznat je i primjer da se prtljaznik vozila otvori cim vozac pritisne kocnicu. Sigurno jedna vrlo dobra ideja razvojnih timova, ali ideja oko cijih se mogucih negativnih posljedica tehnicari nisu previse pozabavili, kritizira profesor Schloske.

Strucnjaci procjenjuju da su kompjutorske greske odgovorne za vise od pola svih kvarova automobila. Bransa je alarmirana. „Dosta je funkcija koje musterijama ne donose jasnu korist“ – tako glasi zahtjev inicijative „Zero-Error“, u prijevodu „Bez greske“ s kojom se upravo DaimlerChrysler zeli pobrinuti oko veceg stupnja pouzdanosti auto-elektronike. Jedan od glavnih razloga sve cescih problema je komunikacija izmedju pojedinih dijelova koji se ugradjuju u vozila, naglasava Hans-Christian Reuss, profesor mehatronike vozila na Sveucilistu u Stuttgartu:

„Biljezimo rastucu umrezenost. To znaci sve vise komunikacije izmedju pojedinih mini-dijelova cijelog sustava. Te dijelove ne proizvodi samo jedan proizvodjac. A svaki proizvodjac se trudi da se bas njegovi dijelovi ugradjuju u vozila. Sustavi pojedinacno funkcioniraju odlicno, no kad rade zajedno mogu nastati problemi.“

Da bi se smanjio broj kvarova potrebno je dakle normirati razlicite standarde. Neke inovacije iz sigurnosnih razloga trenutno se cak ne smiju ni ugradjivati u vozila; naprimjer takozvani sustav „break-by-wire“ pomocu kojeg se ne koci mehanicki vec elektronicki, uz pomoc racunala.

U medjuvremenu su proizvodjaci shvatili da nove kupce ne mogu primamiti spektakularnim elektronickim igrarijama, vec pouzdanim funkcioniranjem auta. Tek kad sve u vozilu funkcionira bez problema, tehnicari ce s pravom moci reci da su stigli na cilj.