Natalitet u Njemačkoj u daljnjem padu

Prema podacima za 2008. godinu 21 posto žena starosne dobi od 30 do 44 godina u Njemačkoj su bez djece. Kod generacije deset godna starijih, dakle rođenih između 1954. i 1958. godine tek je 16 posto njih bez potomstva dok se pravi razmjer pada nataliteta vidi u usporedbi s generacijom "super majki" rođenih između 1944. i 1948. Kod ove generacije žena, koja je prva okusila dobrobiti "njemačkog gospodarskog čuda" u šesdesetima, je tek 12 posto njih bez djece.

Što je više obrazovanje to je manje djece

Statistike su potvrdile i socijalni fenomen koji pokazuje da što je žena obrazovanija to ima manje djece. Taj fenomen je posebice prisutan u tzv. starim saveznim pokrajinama, dakle bivšoj Zapadnoj Njemačkoj. Na zapadu je čak 28 posto visokoobrazovanih žena starijih od 40 bez djece. Ove brojke se mogu povezati i s tradicionalnom ulogom žene u poslijeratnoj Njemačkoj koja je u pravilu ostajala kod kuće, odgajala djecu i brinula se o kućanstvu. Ta se slika postupno od feminističkih pokreta u sedamdesetima promijenila pa je stoga i broj žena koja se u potpunosti posvećuju karijeri porastao. Stopa nataliteta kao posljedica različitih društveno - političkih odnosa vidljiva je i iz podataka za istok zemlje, dakle ono područje koje se nekada zvalo Njemačka Demokratska Republika. Tako, prema najnovijim podacima, istočne Njemace rađaju više djece nego njihove zapadne sugrađanke i to bez obzira na stupanj obrazovanja.

U bivšoj "zemlji radnika i seljaka" natalitet u porastu

I dok je na zapadu zemlje kod žena između 40 i 75 godina starosti njih 16 posto bez djece, na istoku je ta vrijednost s 8 posto dvostruko niža. I ovdje bi se taj nesrazmjer mogao objasniti ulogom žene u socijalističkoj Njemačkoj gdje su pripadnice "slabijeg spola" mnogo ranije nego njihove zapadne zemljakinje bile uključene u proizvodne procese, te su ravnopravno stajale "za plugom i strojem" sa svojim muževima. Državni aparat DDR-a se pobrinuo za dovoljan broj besplatnih mjesta u jaslicama i vrtićima što je uvelike olakšalo odluku o tomu da li donijeti djete na svijet ili ne. Za to vrijeme u Zapadnoj Njemačkoj je sve bilo po starom: žena za štednjakom a muž zarađuje novac. Vrtići su bili rijetkost a taj nesrazmjer između dvije podijeljene Njemačke očit je i danas kada na zapadu zaposlenim majkama na raspolaganju stoji mnogo manji broj mjesta u vrtićima nego njihovim zemljakinjama s istoka što je analitičiraima jedan od razloga manjeg nataliteta u tzv. starim saveznim pokrajinama.

Strankinje podižu statistike

Iako je slika useljeničke, mahom turske, obitelji s velikim brojem djece uglavnom iščezla iz medija, statistike još uvijek pokazuju da je broj djece u obiteljima s, kako se to po najnovijem naziva, "migracijskom pozadinom", osjetno viši u usporedi sa "starosjedilačkim" obiteljima. U starosnoj grupi žena između 35 i 44 godina, 25 posto njih rođenih u Njemačkoj je bez djece dok je kod žena doseljenih u Njemačku taj broj s 13 posto osjetno niži. Među stranjkinjama se po broju djece posebice ističu žene turskog porijekla. Kod ovog dijela populacije je samo 8 posto žena bez djece. I dok su obitelji s velikim brojem djece nekad bila odlika radničkih konglomeracija poput Ruhrske oblasti danas je ta "domena" čvrsto u rukama strankinja. Tako je gotovo polovica svih obitelji s 4 i više djece stranog porijekla.

Unutar Europske unije Njemačka je na neslavnom posljednjem mjestu po stopi nataliteta a među razvijenim industrijskim zemljama jedino se u Japanu rađa manje djece nego u Njemačkoj.

Autor: destatis/N. Kreizer
Odg. ur.: A. Legovic