1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nervoza na istočnom krilu NATO-a

Rosalia Romaniec
22. veljače 2017

Nakon što su izjave predsjednika Trumpa dovele do nesigurnosti unutar NATO-a američka administracija sada pokušava umiriti partnere s istoka Europe. Osjećaj sigurnosti bi trebali dati novi tenkovi. No skepsa ostaje.

https://p.dw.com/p/2Xznd
Verlegung US-Panzerbrigade nach Polen
Foto: picture-alliance/dpa/M. Bielecki/PAP

Još prije samo godinu dana američki ili njemački vojnici na istoku Europe bili su samo pusta želja. Ipak na Summitu NATO-a u Varšavi u srpnju 2016. godine dogovorena je jača nazočnost u toj regiji i od početka godine u smjeru Poljske i baltičkih zemalja idu tenkovi, teško naoružanje i nekoliko tisuća vojnika. Uskoro će s vježbama u Bugarskoj i Rumunjskoj početi i jedna američka brigada. "Ovo je paradoks", kaže poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski. Ne može se reći da je stanje na istočnom krilu postalo sigurnije, ali u Poljskoj se sada osjećamo sigurnije, kaže ministar. Ova rečenica dobro oslikava ambivalentnost stanja.

Tako gledano je raspoloženje među delegacijama iz istočnoeuropskih zemalja na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu bilo znatno bolje nego prije godinu dana. Poljska delegacija nije se umorila naglašavajući da se konačno više ne osjeća kao članica NATO-a druge klase već kao punopravan član. Jer "punopravnost" se na istoku mjeri nazočnošću trupa NATO-a.

Witold Waszczykowski polnischer Außenminister
Poljska se sad osjeća sigurnije, kaže ministar vanjskih poslova Witold WaszczykowskiFoto: Michał Jaranowski

Traži se više nazočnosti na istoku

No tako zadovoljni kao Poljska nisu se svi pokazali. Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite je doduše u Münchenu pohvalila nazočnost NATO-a u njezinoj zemlji, ali je ipak zatražila dodatnu vojnu podršku SAD-a i još više trupa duž istočnog krila. Zaključci od srpnja 2016. godine nisu "više dovoljni", rekla je ona. Mora se, kako je poručila litavska predsjednica, uzeti u obzir to da su američke trupe prije svega koncentrirane na zapadu Europe, umjesto na istočnim granicama koje su najviše ugrožene. Baltičke zemlje smatraju da je direktno sudjelovanje SAD-a nužno, rekla je litavska predsjednica.

Zahtjevi Njemačkoj

Na istoku Europe skoro nitko ne formulira stvari tako jasno. Većina je još uvijek vrlo zadovoljna time da konačno u njihove zemlje dolazi teško naoružanje NATO-a.

Jedna tema posebice ujedinjuje istočne Europljane: troškovi obrane. Poljska i Estonija odavno ispunjavaju propis o izdvajanju dva posto bruto nacionalnog proizvoda za obranu. Rumunjska to želi ispuniti u ovoj godini, Litva, Latvija, Bugarska i Hrvatska su doduše ispod tog postotka, ali unatoč tome izdvajaju više od svog bruto nacionalnog dohotka nego primjerice Njemačka. Ako Njemačka i drugi ne budu izdvajali više sredstava za obranu oni ugrožavaju našu stabilnost, glasi optužba s istoka Europe. To da bi SAD mogao svoju lojalnost NATO-u povezati sa zahtjevom Europi za izdvajanjem više novca za obranu, istočne Europljane čini nervoznim.

Litauens Präsidentin Dalia Grybauskaite beim EU-Gipfel in Brüssel
Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite želi jaču potporu SAD-aFoto: Reuters/E. Vidal

Ipak na istočnom krilu NATO-a znaju da rasprava s Njemačkom o tome u izbornoj godini nema smisla. "Njemačka zna što je njezina odgovornost", rekla je kancelarka Angela Merkel osvrćući se na klauzulu o izdvajanju dva posto bruto nacionalnog proizvoda za obranu. No ona je rekla da to može biti postignuto tek 2024. godine. Novi ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je čak jasno rekao da bi dodatne milijarde mogle biti investirane u razvojnu pomoć i integraciju izbjeglica umjesto u tenkove.

Putovanje na istok

Gabriel je zapravo ovog ponedjeljka trebao otputovati na Baltik i u Švedsku na svoje prvo putovanje na istok u svojstvu ministra vanjskih poslova. On je namjeravao u Litvi posjetiti vojnike Bundeswehra koji su nedavno preuzeli zapovjedništvo nad postrojbama  NATO-a u toj zemlji. No putovanje je u posljednjem trenutku otkazano iz, kako je priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, zdravstvenih razloga. Ovo putovanje je još ranije izazivalo čuđenje. Jer tradicionalno njemački ministri vanjskih poslova, kada je riječ o istočnim zemljama, prvo putuju u susjednu Poljsku kako bi naglasili važnost njemačko-poljskih odnosa.

Simbolično značenje ove namjere poljski ministar vanjskih poslova, izgleda, nije prepoznao: "Mi smo već razgovarali na sastanku u Bruxellesu", rekao je Waszczykowski u razgovoru za DW i dodao: "Baltičke zemlje su više upućene na financijsku potporu i političku tankoćutnost nego mi."