1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okoliš

Nestaju li otoci u njemačkom plitkom moru?

Tamsin Kate Walker
7. siječnja 2020

Oko pet kilometara od obale u njemačkom Sjevernom moru nalazi se deset otočića. S obzirom da su niski prijeti opasnost da nestanu jer se razina mora zbog klimatskih promjena podiže.

https://p.dw.com/p/3Vm9E
Pogled s jednog na drugi umjetni brežuljak na otočiću u njemačkom plitkom moru
Pogled s jednog na drugi umjetni brežuljak na otočiću u njemačkom plitkom moruFoto: picture-alliance/dpa/R. Hartwig-Kruse

Iz daljine izgledaju kao sjene koje se malo uzdižu iz plavo-sive površine u njemačkom plitkom moru. Ali, iz blizine se vidi da su oni stvarni. Deset otočića u Sjevernom moru izloženi su stalnim hirovima vremena i valova. A ovdje i hirovi vremena i valovi znaju biti ekstremni.

Na tim niskim otočićima nema nasipa za obranu od mora. Kad zapuše sjeverni vjetar more nesmetano preplavi velike dijelove tih otočića, ponekad iz mora vire samo kuće i gospodarske zgrade izgrađene na umjetnim brežuljcima.

Nevjerojatno je iskustvo vidjeti vlastitim očima kako Sjeverno more preplavljuje te otočiće, kaže Sandra Wendt. Ona je odrasla na Hoogeu, drugom po veličini od tih deset otočića. Priča da ljudi dolaze na te otočiće samo kako bi doživjeli tu prirodnu pojavu.

"To je stvarno zanimljivo jer čovjek zna da voda dolazi, preplavi otok i ponovo se povuče. Ne prouzroči veću štetu. Naprotiv, to je važno za otočiće", kaže ona.

Umjetni brežuljci na kojima su izgrađene kuće i gospodarske zgrade okruženi morem
Kad more naraste ostanu samo umjetni brežuljci na kojima su izgrađene kuće i gospodarske zgrade Foto: picture-alliance/dpa/R. Hartwig

Korist od poplave

Već stoljećima poplava koja otočiće s niskim nasipima preplavi četiri do pet puta godišnje, a one bez nasipa četrdeset do pedeset puta godišnje, na otočiće nanosi talog. Zahvaljujući tim sedimentima otočići rastu i mogu se nositi s prirodnim promjenama razine mora.

To je važno ne samo za život na ovim otočićima nego i za zaštitu njemačke sjeverozapadne obale. Ona je većinom niža od razine mora i jako ovisi o otocima. Oni poput nasipa štite kopno od poplava.

"S obzirom da postoje ti otoci more pred kopnenim nasipima je pliće. Zato nasipi ne moraju biti tako jaki da bi pružili istu zaštitu", kaže Hans-Ulrich Rösner, voditelj ureda za plitko more organizacije za zaštitu okoliša WWF (World Wide Fund For Nature). Postojanje tih otočića je dakle jako korisno. Ali, s obzirom na klimatske promjene održanje tih otočića, od kojih najveći - Langeness - ima površinu samo deset kvadratnih kilometara, bi moglo biti upitno.

Na Hoogeu postoji niski nasip izgrađen 1930-ih i vrata ustave uz pomoć kojih se sprječava prodiranje mora na otok u ljetnim mjesecima kad su na njemu na ispaši krave i ovce. Ali, zbog smanjenja broja poplava smanjuje se i količina sedimenta na otoku pa on više ne raste kao ranije. A to je problematično jer razina mora danas brže raste nego ranije.

Kuća okružena uzburkanim morem
2013. je razina mora narasla tri metra, do vrha umjetnih brežuljaka na kojima su kuće.Foto: picture-alliance/dpa/M. Hitij

"Potrebne su nam poplave kako bi tlo raslo. Sad se čak razmišlja da se vrata ustava ostave otvorenima kako bi voda ušla, a da ih se onda zatvori da voda duže ostane na otoku", kaže Katja Just. Ona je načelnica na Hoogeu, a rođena je u Bavarskoj.

Taj koncept preispituje mjerodavna ustanova, Zemaljska ustanova za zaštitu obala, nacionalnih parkova i mora Schleswiga i Holsteina. Do konačne odluke bi moglo proći još nekoliko godina, a ako koncept bude prihvaćen mogao bi biti primijenjen na više otočića.

Zaštita kuća

Trenutno se na Hoogeu radi na podizanju vanjskih rubova umjetnih brežuljaka na kojima su izgrađene kuće i gospodarski objekti. To je reakcija na olujno nevrijeme koje je to područje pogodilo krajem 2013. "Bila je najavljena visina poplave od 3,5 metra, srećom ispala je samo tri metra", prisjeća se stanovnik Hoogea Jan Dell Missier. "Već kod tri metra je more bilo do vrha starog brežuljka, kod tri i pol metra bi bile poplavljene sve kuće."

Sandra Wendt se sjeća tog nevremena kao "stvarno strašnog iskustva". Ona je odrasla na Hoogeu, a tada je prvi put doživjela strah zbog toga što je na tom otočiću. "Nikad ranije nisam čula da neka oluja tako zavija i nikad nisam vidjela da vjetar savija stakla u prozorima."

Tu noć je provela u kući, u skloništu. Ono je izgrađeno na vlastitom temelju i tako je čvrsto da bi izdržalo i najjaču oluju. I u slučaju da kuću oko njega odnese more. Ustanova za zaštitu obale želi da u budućnosti na svakom umjetnom brežuljku, na kojem se obično nalazi više kuća, bude barem jedno takvo sklonište.

Poplava na otočiću Halliglandu
Poplava na otočiću HalliglanduFoto: LKN-SH/Martin Stock

"Sklonište izgleda kao obična soba. Samo kad čovjek stvarno želi objesiti slike na zid, primijeti da je to nešto drugo. Zidovi su od armiranog betona", priča Sandra Wendt.

Živjeti s visokim vodostajem

Jan Dell Missier se nije uplašio tih noći kad su cikloni puhali oko njega. Ali sve jače oluje su za njega pokazatelj da su se stvari iz temelja promijenile. Pita se može li se njegov život odvijati kao do sada: "Čovjek razmišlja kako bi to izgledalo da otočić kod svakog nevremena bude poplavljen. Bi li se ovdje stvarno moglo živjeti da ostanu samo umjetni brežuljci."

Razne studije pokazuju da će neki od deset otočića u Sjevernom moru nestati u idućih pedeset do stotinu godina. Načelnica Hoogea Katja Just kaže da mnogi stanovnici provode mjere predostrožnosti, ali da nisu zabrinuti za budućnost. "Živjeti na nekom mjestu sa strahom da ga uskoro neće biti, to bi bilo emocionalno samoubojstvo", kaže ona. "Kad bismo uvijek razmišljali o tomu što bi se moglo dogoditi kod sljedeće oluje jačine kao one 2013., onda bismo morali seliti."

A to je jednostavno nezamislivo, kaže Sandra Wendt. "To je naš svijet. To je naš život. Ljudi sele zbog drugih razloga, ali ne zbog vode. Pogotovo ne ako su ovdje rođeni."