Nevidljivi i opasni: selefije u Njemačkoj

Najveća njemačka savezna pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija je utočište najvećeg broja ekstremnih pripadnika islamske vjere - selefija. Kako se u posljednje vrijeme ponaša ova islamistička skupina i što smjera?

„Ponovi“, uzvikuje njemački konvertit i selefijski propovjednik Pierre Vogel u mikrofon. I ponesena glasnom podrškom okupljene gomile mlada žena usred pješačke zone u hesenskom Offenbachu čini upravo to: ponavlja riječi kojima se obvezuje na vjernost islamu. To je bilo 2010. YouTube je pun ovakvih videa iz razdoblja otvorenog i intenzivnog  misioniranja ekstremnih selefija po Njemačkoj.

Sve do 2016. selefije su otvoreno i agresivno nastupali u javnosti. Bradati muškarci u haljetcima poput spomenutog Pierre Vogela dijelili su u sklopu sporne akcije „Čitaj!“ neumorno, uglavnom po zapadu Njemačke, besplatne primjerke Kurana. Potpuno otvoreno su po pješačkim zonama i trgovima propagirali radikalnu formu islama. Konvertiti su diljem zemlje u tzv. „islamskim seminarima“ preobraćani na islam. I privatno su selefije vodili svoj život u jednom paralelnom svijetu okruženi istomišljenicima. 

Iščeznuli nakon zabrane

Danas se po središtima njemačkih gradova više ne mogu pronaći štandovi s besplatnim Kuranima. 2016. savezno Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo je organizaciju „Istinska vjera" koja je organizirala dijeljenje Kurana. Ured za zaštitu ustavnog poretka došao je tada do zaključka da ova organizacija „zastupa ideologiju koja potiskuje ustavni poredak , zagovara džihad“ te koja je diljem Njemačke organizirala „regrutacijske centre i okupljališta za džihadske islamiste kao i osobe koje iz islamističkih motiva žele otputovati u Siriju tj. Irak“.

Salafisten verteilen Korane

Besplatni Kurani za potencijalne muslimane

I inače su se radikalne selefije povukle iz javnosti. No to ne znači da su iščezli. „Najveći broj aktivnosti se odvija daleko od pogleda javnosti", kaže Kaan Orhon koji djeluje pri centru za deradikalizaciju Hayat. S njim razgovaramo u skromno uređenom uredu u središtu Bonna. Na ulazu u zgradu ništa ne ukazuje na to da se ured Hayata nalazi ovdje. I na internetu je osim telefonskog broja nemoguće dobiti više podataka o ovoj organizaciji. Anonimnost je vrlo važna za Hayat. Orhon radi s osobama koje su već duboko zagrezle u radikalni svijet selefija i povratnika iz „džihada“.

„Vrbovanje novih pripadnika sve češće se odvija preko privatnih kontakata, komunikacija se odvija preko WhatsApp-a ili Telegrama“, objašnjava Orhon. To policiji i tajnim službama otežava kontrolu scene. „Osnovna zadaća selefizma je misioniranje i prikupljanje novih članova“, objašnjava Burkhard Freier, voditelj Ureda za zaštitu ustavnog poretka savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija. Otvoreno misoniranje je drastično smanjeno no ono se u tajnosti nastavlja. U razgovoru za DW Freier ipak naglašava da rast broja selefija „nije tako snažan" kao prije.

Nisu svi selefije isti

Deutschland l Salafismus in Bonn l Kaan Orhan

Kaan Orhan

U najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini živi i najveći broj selefija, a ovdašnja scena je i najradikalnija. Odavde je u borbu u sklopu „Islamske države“ otputovalo i najviše radikala. Od oko 1.000 njih iz cijele Njemačke oko 300 ih je bilo iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije (NRW). Isto tako su gotovo svi napadi s islamističkom pozadinom na području Njemačke povezani s radikalnom scenom u ovoj zapadnoj pokrajini. I Anis Amri koji je izveo teroristički napad u Berlinu 2016. se radikalizirao u NRW-u.

„Naravno da nije svaki selefija terorist ali je svaki islamistički teroristi bio selefija.“ Ova rečenica se često ponavlja u razgovorima s raznim sugovornicima koji su na ovaj ili onaj način povezani sa selefijskom scenom u Njemačkoj: učitelji, službenici u uredu za zaštitu ustavnog poretka ili povjerenici za integraciju u Bonnu, koji slovi kao utvrda njemačkog selefizma, ultrakonzervativnog pokreta unutar islama čiji sljedbenici doslovno prakticiraju Kuran i streme pravilima koja su vrijedila u vrijeme proroka Muhameda.

Unutar scene ima mnogo onih koji svoju vjeru žele prakticirati privatno ali isto tako ima i mnogo onih koji prakticiraju politički selefizam i koji streme tzv. božjoj državi sa šerijatom tj. Kuranom kao jedinim temeljem društva.

Pokajnica ili potencijalno opasna jedinka

Deutschland Salafismus Frauen

Pokajnice ili potencijalne teroristice?

Od oko 8.000 selefija u NRW-u njih 800 se smatra spremnima na nasilje. 12 posto svih selefija u NRW-u su ženskog roda, a mnoge od tih žena i djevojaka otišle su u rat u Siriji i Iraku. Zbog toga je i pozornost državnih institucija u međuvremenu usredotočena na žene i djecu iz selefijskih krugova, posebno one koji su boravili na području „kalifata“ tj. teritorija pod kontrolom „Islamske države“. Za djecu koja su se vratila iz ovih područja i koja već pohađaju škole i vrtiće Kaan Orhon traži specijalnu psihološku skrb koja bi uključivala i vjerske aspekte. Coletta Manemann, povjerenica za integraciju grada Bonna, također smatra da se s ovom djecom treba postupati s posebnom pažnjom. „Mi ovim ‚povratnicima’ s jedne strane moramo omogućiti povratak u društvo, ali s druge strane isto tako moramo spriječiti pokušaje radikalizacije druge djece", kaže Manemann.

No sudbine svih „povratnika" nisu iste. „Teško je procijeniti s kim imamo posla: s razočaranom povratnicom ili radikaliziranom pobornicom IS-a koja predstavlja potencijalnu opasnost", kaže Kaan Orhon. Povratak se mora omogućiti svima koji se ne ogriješe o paragraf 129b njemačkog Kaznenog zakona koji predviđa sankcije za „pomagače strane terorističke organizacije“. No to je u najvećoj većini slučajeva kod povratnica teško dokazivo. 

Regrutiranje u zatvoru

Kod muškaraca je to lakše jer se pojavljuju u propagandnim videima, jer su sudjelovali u borbama ili su po društvenim mrežama hvalili svojim „pothvatima“. Od 2013. su pokrenuta 24 istražna postupka protiv povratnika iz ratom zahvaćenih područja. No i u zatvoru selefijska mreža ne miruje. Tzv. selefijska zatvorenička skrb preuzima brigu za zatvorenika: organiziraju se posjeti, preko interneta se prikuplja novčana pomoć, zatvorenik dobiva podršku „muslimanske braće i sestara“. Sve to s jednim ciljem: ekstremisti trebaju ostati u okrilju sekte i ne smije se dopustiti njihova resocijalizacija, smatra Burkhard Freier. Kaan Orhon dapače smatra da je ovakva vrsta pridobivanja simpatija „najvažniji sektor" za stvaranje novih pobornika za selefijsku scenu. „Uvijek ima dovoljno ljudi o kojima se može brinuti. I to u okrilju zatvorske skrbi. A to je ono čemu selefije teže: neupadljivom ali učinkovitom djelovanju.“

Utvrda Bonn

Deutschland, Bonn: Islamkundelehrer Aziz Fooladvand

Aziz Fooladvand

Među najvažnija selefijska uporišta u NRW-u spadaju gradovi Mönchengladbach, Wuppertal, Dinslaken, Dortmund, no na prvom mjestu je bivši njemački glavni grad Bonn. 2012. je tijekom jednog prosvjeda desno-ekstremne stranke „Pro NRW“, na kojem su bile pokazivane i karikature Muhameda, jedan islamist napao nožem policajce. U Bonnu djeluju i osobe koje su iza akcije „Čitaj!“ a ovdje upadljivo često nastupa i zvijezda scene, riđokosi bivši boksač Pierre Vogel.

Sam Vogel u međuvremenu ne nastupa više tako otvoreno. Doduše još uvijek preko interneta drži propovjedi ali više ne stoji ispred škola i ne vrbuje učenike kao što je to nekad bio slučaj. Učitelj Aziz Fooladvand predaje islamski vjeronauk u školi u bonskoj četvrti Tannenbusch s visokim postotkom stranog stanovništva. „Meni je važno da učenici imaju osjećaj da se na mom vjeronauku mogu osjećati slobodno i voditi rasprave. Djeca moraju shvatiti da je vjera nešto dinamično. To je za mnogu djecu, koja uglavnom dolaze iz siromašnih i slabo obrazovanih slojeva, nešto novo", kaže Fooladvand, rodom iz Irana. Kod mladih stranaca ovaj nastavnik često primjećuje probleme s identitetom. „Jesam li Nijemac ili stranac? Europljanin ili musliman? To je osjetljivi trenutak u kojem djeca postaju lakim plijenom za salafiste kod kojih pronalaze jasne strukture: točno se zna što je dozvoljeno a što ne“, kaže Fooladvand.

Smjena generacija

Salafisten-Kundgebung in Pforzheim

Pierre Vogel

Djelatnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka NRW-a Burkhard Freier smatra da se selefijska scena NRW-a promijenila posljednjih godina. „Scena je postala nasilnija što je kulminiralo mnogobrojnim odlascima u rat u Siriju i Irak kada je postalo važno osnovati islamsku državu, kalifat. No nakon poraza IS-a pratimo formiranje čvrstih struktura ovdje. Ovaj selefizam više ne treba kalifat nego se sve više razvija u neku vrstu unutarnjeg ekstremizma“, kaže Freier.

Scena je izolirana i buja u paralelnom društvu, daleko od pješačkih zona i trgovačkih centara, daleko od javnosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Povezani sadržaji

Panorama | 01.10.2018

Što je to uopće salafizam?

Priča dana | 25.10.2018

Majka terorista

Priča dana | 03.10.2018

Kad vam kći odjednom dođe u nikabu