Nije prekasno za spas klime

U senzacionalistički nastrojenim medijima često vidimo bombastične naslove. No često se u tekstu ispod naslova ne potvrde očekivanja čitatelja. Ali, ovaj put odluka iz Karlsruhea zaslužuje bombastičan naslov. Savezni ustavni sud je dao nalog vladi i parlamentu da poprave Zakon o zaštiti klime teškom mukom prihvaćen krajem 2019., jer su neki dijelovi protuustavni.

To je iznenađujući, veliki uspjeh tužitelja među koje se ubrajaju klasične organizacije za zaštitu prirode kao „Bund für Umwelt-und Naturschutz in Deutschland" (BUND), ali i pokret mladih "Fridays for future". Na strahove i brige mladih ukazuje i najvažnije obrazloženje sudaca iz Karlsruhea: crno na bijelom oni političarima ukazuju da ne smije jednoj generaciji biti dopušteno pod razmjerno malim opterećenjem potrošiti velik dio proračuna za ugljični dioksid ako će time budućim generacijama biti natovaren prevelik teret.

Najvažnije zadaće riješit ćemo kasnije!

Do kraja iduće godine zato moraju biti utvrđeni ambiciozniji ciljevi i za vrijeme nakon 2030. Dosad njemačka savezna vlada namjerava do 2030. izlučivanje za klimu štetnih plinova smanjiti za 55 posto u odnosu na 1990. godinu, od čega je već ostvareno 40 posto, među ostalim i zahvaljujući pandemiji koronavirusa zbog koje su djelomice jako reducirane gospodarske aktivnosti. Do 2050. bi onda trebala biti postignuta klimatska neutralnost. Ali, kako bi se to trebalo postići nije eksplicitno rečeno.

To pogađa srž brojnih ugovora o zaštiti klime i zakona, ne samo u Njemačkoj: uvijek se prihvaćaju razmjerno niski ciljevi za sljedeće godine kako bi se gospodarstvu dalo više vremena za prelazak na proizvodnju koja manje šteti klimi. A na zahtjeve zabrinutih znanstvenika i aktivista za zaštitu klime odgovara se obećanjima za daleku budućnost, ponekad i tvrdnjom da 2050. neće biti gotovo nikakvog izlučivanja za klimu štetnih plinova. To je lako obećati – jer do toga je još daleko!

Prije svega treba zahvaliti pokretu „Fridays for Future" da se u novije vrijeme točnije citira središnja izjava Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Temperatura na Zemlji ne smije narasti za više od dva stupnja, još bolje samo za 1,5 stupnjeva. Tih 1,5 stupnjeva je u godinama nakon Pariza u planovima brojnih zemalja brzo nestalo u ladicama. Previše ambiciozno, neizvedivo, govorilo se. Sad je taj zahtjev opet tu. I teško da će ponovo nestati.

Zaštita klime postaje predizborna tema

Njemačka je dugo prednjačila u zaštiti klime, ali je posljednjih godina jako popustila. Planirano napuštanje korištenja ugljena za proizvodnju električne struje do 2038. brojnim stručnjacima izgleda prekasno, promet i grijanje zgrada uzrokuju previše emisije štetnih plinova. Politiku su na aktivnost, osobito prije pandemije, tjerali uglavnom mladi aktivisti koji su sad spektakularan uspjeh doživjeli odlukom najvišeg suda u zemlji. Pandemija je proteklih mjeseci, istina, potisnula zaštitu klime iz glavnih naslova, ali najkasnije sada je ta tema opet tu.

Doći će do oštrih rasprava, društvo bi se moglo dodatno podijeliti oko teme zaštite klime. Mnogi desno orijentirani negatori korone tvrde da ni klimatske promjene ne uzrokuje čovjek. Ali, osobito mlada generacija već odavno vidi vezu između stalnog uništavanja prirode, izbijanja pandemija i promjena klime na Zemlji. U predizbornoj kampanji u Njemačkoj ove godine, to nama novinarima kažu i brojni političari, u središtu pozornosti će biti dvije teme: korona i zaštita klime. Znanstvenici očekuju u Europi ponovo jako vrelo ljeto. A politika konačno mora djelovati, inače će se mladi ljudi potpuno okrenuti od nje. Još nije prekasno.