Njemačka kao gospodarsko stanište bolja od glasa koji je prati

„U Njemačkoj trenutno vlada trend pesimizma“ – ocjena je iz izvješća stručne skupine savezne vlade za 2004. godinu. Unatoč oslabljenom gospodarskom rastu međunarodna konkurentnost Njemačke nije tako loša kao što se obično misli. Tako su realna primanja posljednjih godina pala za 0,9 posto, dok 15 „starih“ zemalja članica Europske unije bilježi prosječni rast osobnih prihoda od 7,4 posto, navodi se u Europskome tarifnom izvješću Instituta za gospodarstvo i društvene znanosti zaklade Hans Böckler. Stoga Njemačka i jest svjetski prvak u izvozu, a solidna izvozna bilanca uvijek je i pokazatelj dobre međunarodne konkurentnosti. S obzirom na te brojke besmisleno je tvrditi kako su „njemački sindikati odveć jaki, a radna snaga preskupa“.

„Bila je to iznenađujuća, ali i vrlo ohrabrujuća spoznaja“, kaže Jürgen Meffart iz consulting tvrtke McKinsey, kojega osobito raduje da je vodeća trećina srednjih poduzetnika u Njemačkoj tijekom proteklih pet godina značajno povećala broj radnih mjesta, od čega dvije trećine u Njemačkoj.

Besmislena je i usporedba razine primanja s prilikama u Poljskoj ili Češkoj, ističu stručnjaci s Instututa za njemačko gospodars­tvo u Kölnu. Njemačka ima veću produktivnost i ogromnu prednost glede naobrazbe i kvalifikacija radne snage, osobito na po­dručju matematike i prirodnih znanosti, što strani investitori i te kako znaju cijeniti. Prema istraživanju revizijske tvrtke Ernst & Young Njemačka je od svih država na svijetu na petome mjestu ljestvice omiljenosti među stranim ulagačima – iza Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Poljske. Najbolje ocjene Njemačka je dobila poglavito za kakvoću znanstveno-istraživačkog rada i razvoja, što se osjeti i u kvaliteti produkata.

Prvakinja u inovacijama

„Njemačka je prvakinja u inovacijama. Otprilike trećina srednjih poduzeća bavi se inovacijama za svoje mušterije u skladu s klasičnim njemačkim inžinjerskim nagonom. Premda su uglavnom aktivni u uskim granama tržišta, njihove su marke poznate diljem svijeta, a sama poduzeća su vrlo profitabilna s tipičnom dobiti od preko šest posto“, ističe Jürgen Meffart.

Njemačka je tako s 23 000 izuma prijavljenih Europskome patentnom uredu zauzela treće mjesto – iza SAD-a i Japana. Pritom su najjači gospodarski sektori automobilska industrija, strojarstvo i elektronika te medicina i tehnika zaštite okoliša. Za takve rezultate pobrinula se i politika: 2,5 posto bruto društvenog proizvoda vlada izdvaja za znanstvena istraživanja i razvoj, što ipak predstavlja europski prosjek.

No, postoje i problemi i potrebe za reformama na području porezne i financijske politike. Oporezivanje poduzeća u međunarodnoj usporedbi nije konkurentno. Unatoč tome savezna je vlada zamrzla planiranu preobrazbu sustava oporezivanja tvrtki. Njome bi stopa poreza na prihod korporacija s 25 trebala pasti na 19 posto, a donijela bi olakšice i društvima osoba pri plaćanju porez na obrt i nasljedstvo.

Nema razloga za pesimizam

U Njemačkoj je maha uzela i birokracija: ulagači se najviše ljute zbog visokog stupnja regulative, nefleksibilnog tržišta rada i visokih socijalnih standarda. Studija revizijske tvrtke Ernst & Young je pokazala kako države koje do prije nekoliko godina nisu igrale nikakvu ulogu poput Kine, Njemačkoj stvaraju međunarodnu konkurenciju. Potvrđuje to i Jürgen Meffart iz consulting tvrtke McKinsey: „Broj njemačkih tvrtki nastanjenih u istočnoj Europi porastao je u zadnjih pet godina za 150 posto, čemu je sigurno pozitivno do­prinijelo i proširenje Europske unije. Ali i Kina i Indija s porastom od gotovo sto posto su jasno među vodećim zemljama.“

Pozitivnim poduzeća smatraju pristup ulagačima u Saveznoj Republici Njemačkoj kao i dobru infrastrukturu te zemljopisni položaj usred Europe. Pravna sigurnost i politička stabilnost su također važni čimbenici. Njemački je upravni sustav složen, ali nije korumpiran te stoga pouzdan.

Kada sve to sagledamo, ističe vladina stručna skupina, nema razloga za pesimizam. Doduše, nužnosti za poboljšanjem ima na još mnogim mjestima, ali su građani – smatra ona – spremni prihvatiti gospodarske reforme. Zadaća je politike samo da ih na razumljiv način objasni.