Njemačke šanse za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sa sjedištem u New Yorku sastoji se od pet stalnih i deset rotirajućih članica. Stalne članice koje sve odluke mogu blokirati svojim vetom su Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kina, Velika Britanija i Francuska. Vijeće sigurnosti je jedini organ UN-a koji donosi odluke obvezne za sve članice svjetske organizacije i koje se, ako je to nužno, mogu provesti i uporabom sile.

Njemačka već odavno pokušava postati stalna članica Vijeća sigurnosti. Savezni ministar vanjskih poslova Joschka Fischer trenutačno se nalazi na desetodnevnom službenom putu po Aziji kako bi dobio potporu tamošnjih država za njemačke težnje. Njemačka je već 31 godinu članica UN-a. Ona je treća zemlja po visini članarine koju uplaćuje na račun svjetske organizacije, a stalnom članstvu u Vijeću sigurnosti teži još od sredine 90.-ih godina. Već tada je ondašnji ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel izrekao jasnu kritiku na račun sastava najvišeg organa UN-a: “Vijeće sigurnosti još uvijek odražava svijet nakon kraja Drugog svjetskog rata, ali ne i rastuće značenje Japana i ujedinjene Njemačke.”

Danas, deset godina kasnije, dodjela stalnog mjesta Njemačkoj ovisi o reformama UN-a i proširenju Vijeća sigurnosti, o čemu se ponovo ozbiljno razmišlja. Savezni kancelar Gerhard Schroeder ističe: “Reforma i proširenje su nužni. Što se tiče Njemačke, ponovo naglašavam da smo u okviru tih promjena i sami spremni preuzeti veću odgovornost."

Skupina stručnjaka koju je imenovao glavni tajnik UN-a Kofi Annan trebala bi krajem ove godine predočiti prijedloge reformi. Na razočarenje saveznog Ministarstva vanjskih poslova, Annan u taj tim nije imenovao niti jednog Nijemca. Za sada se predviđa da će stručnjaci predložiti proširenje Vijeća sigurnosti i povećanje broja stalnih članica. Ministar Fischer se nada da će se u tom slučaju isplatiti dosadašnji njemački angažman u međunarodnoj politici i naglašava:

“Značenje naše zemlje u međunarodnoj zajednici znatno je poraslo i u ovoj godini, u kojoj smo nestalna članica Vijeća sigurnosti. Zbog toga ne smijemo postati arogantni nego moramo ostati skromni, što je za nas tipično upravo u međunarodnim poslovima.”

Joschka Fischer ima pravo. Njemački utjecaj u New Yorku je porastao. I to ne samo zbog puke veličine te ponovo ujedinjene zemlje, nego i zbog njezinog znatnog angažmana za vrijeme mandata kancelara Schroedera. Njemačka nije samo darežljiva što se tiče novčanih davanja, nego je trenutačno i među državama iz kojih dolazi najveći broj pripadnika međunarodnih mirovnih misija širom svijeta. Svoje sadašnje nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti, koje ima do kraja ove godine, Njemačka je koristila za novo definiranje njezine uloge u međunarodnoj zajednici. Tako je Berlin ujedinio svih deset nestalnih članica što pet članica s pravom veta nije moglo ignorirati. To je i te kako na svojoj koži osjetio Washington u krizi oko Iraka i prijeporu oko Međunarodnog kaznenog suda, što je rezultiralo negodovanjima Bijele kuće. Tako je jedan američki diplomat za vrijeme krize oko Iraka izjavio kako se oko Njemačke “okuplja osovina zla”.

Za ispunjenje njemačke želje potrebna je podrška dvije trećine članica UN-e Glavne skupštine, što bi ministar vanjskih poslova Fischer trebao postići na svojim diplomatskim turnejama. No, i dalje je upitno hoće li reforme, a time i stalno mjesto Njemačke u Vijeću sigurnosti, dobiti blagoslov veto-sile SAD-a. Naime, prije deset godina planirano proširenje Vijeća sigurnosti palo je u vodu upravo zbog odbijanja Washingtona.