Njemački gradovi nemaju novca za hrvatsku sol

S obzirom na iskustva s prošlom zimom koja je bila izuzetno bogata snijegom i vrlo hladna njemačke općine su se na vrijeme bile pripremile za ovu zimu. Sva skladišta soli za posipanje cesta bila su puna, izjavio je savezni ministar prometa Peter Ramsauer. To potvrđuju i izjave općinskih dužnosnika.

Ali, problem je što je sol teško skladištiti. U normalnim skladištima nju je moguće držati samo nekoliko mjeseci prije nego što ona ovlaži i 'skameni' se. A za gradnju skladišta u kojima bi se sol mogla dugoročnije čuvati nema novca. Općine su zato u pravilu s proizvođačima sklopile ugovore o isporuci u roku od 48 sati kad općina podnese zahtjev. Ali, to u mnogim općinama nije funkcioniralo jer su kamioni danima čekali u zastojima ili na parkiralištima. Djelomice je bila uvedena zabrana prometovanja kamiona iznad 7,5 tona nosivosti.

Veća potražnja, veća cijena

Općine su zakonski obvezne čistiti ceste. Ali, u slučaju obilnog snijega to jednostavno nije moguće. Jer, općinska mreža cesta u Njemačkoj duga je 450.000 kilometara. To je kao jedanaest puta oko ekvatora. Uz to je mreža autocesta duga 16.000 kilometara. Samo grad Bonn obično za čitavu zimu treba oko 900 tona soli. Ali, ove je godine već potrošio 1.300 tona.

U Njemačkoj se dnevno proizvede 50.000 tona soli. To ni izdaleka nije dovoljno. Zato su njemačke općine ovisne o uvozu. I to u trenutku kad zatreba, jer nemaju dovoljno vlastitoga prikladnoga skladišnog prostora. Glavni direktor saveza njemačkih gradova i općina Gerd Landsberg u kontekstu trenutnog funkcioniranja tržišta naveo je primjer tvrtki iz Italije i Hrvatske. One sad umjesto 70 do 80 eura po toni zahtijevaju 250 do 300 eura za tonu, izjavio je agenciji AP. A općine ionako muči nestašica novca. Nešto bolje je ovih dana prošao Köln u koji je iz Tuzle stiglo 25 tona soli po cijeni od – gotovo 200 eura za tonu.

Mravljom kiselinom protiv leda

U teškoj situaciji su i zračne luke, ali ne zbog cijene ili nestašice soli. Naime, na zračnim lukama se sol uopće ne smije koristiti zbog korozije zrakoplova (isto, naravno, vrijedi i za automobile, ali to je briga svakog pojedinca.) Tamo se za odleđivanje pista koristi tekućina napravljena na bazi sintetičke mravlje kiseline. Samo na Zračnoj luci u Frankfurtu na Majni potrebno je očistiti sedam milijuna četvornih metara pista i parkirališta za zrakoplove. Za čišćenje jedne piste 17 specijalnih vozila mora raditi oko 20 minuta.

Osim toga potrebno je odlediti i zrakoplov. U Frankfurtu se svakoga dana za odleđivanje zrakoplova troši više desetaka tisuća litara tekućine za odleđivanje. Koliko je potrebno za jedan zrakoplov ovisi o njegovoj veličini i stupnju zaleđenosti.

Autor: aj/dpa,AP

Odg. urednik: S. Matić