1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački pravopisni kaos

Anđelko Šubić9. kolovoza 2004

Nakladničke kuće "Axel Springer" i "Spiegel" najavile da će se i one vratiti na stari pravopis.

https://p.dw.com/p/9Zlw
Foto: AP

Gdje u njemačkom treba pisati tzv. ”scharfes s”, a gdje dva slova ”s”, je li ”fordern” ili ”fördern”, kad treba napisai man s jednim ”n”, a kada s dva, kad se ono što se izgovara ”f” piše ”f”, a kad ”ph”? Svi oni koji su učili ili uče njemački jezik znaju koliko zamki skriva njemački pravopis. I kao da to još nije dovoljno, stvorene su nove poteškoće. Od 1996. godine u školama se počela provoditi desetljećima pripremana pravopisna reforma njemačkog jezika. No, od početka je nailazila na snažan otpor u javnosti, a ovih dana skandal oko nje je kulminirao jer je velike nakladničke kuće i novine jednostavno bojkotiraju. Tako učenici u školi trenutno uče jedno a u novinama čitaju drugo.

Prvi je na barikade protiv "novog" pravopisa ustao dnevnik koji kao niti jedan drugi, utjelovljuje njegu i skrb za njemački jezik: "Frankfurter Allgemeine Zeitung". I dok se za FAZ mislilo kako je to tek odraz konzervativizma, sukob koji se rasplamsao poprimio je kud i kamo veće razmjere. Odluka ova dva izdavača - "Axela Springera" i "Der Spiegela" da se također vraćaju "starom" pravopisu uslijedila je samo par tjedana nakon što je Vijeće ministara kutlture svih pokrajna odlučilo provesti i drugu fazu reforme. Jer sada se tih - moramo reći tek 2% promjena korpusa njemačkog pravopisa - moglo i nije moralo poštivati. Od slijedećeg ljeta bi tom "dobrovoljnom" pristupu trebao doći kraj. Urednik priručnika koji je pojam za njemački pravopis, "Dudena" Matthias Wermke nema razumjevanja za taj korak:

"Novi pravopis je već 8 godina dio školskog programa. Preko 70% publikacija je već objavljeno po tom pravopisu i sada nije riječ o časopisima nego o knjigama. Dakle to je računica koja se također mora uzeti u obzir. Novi pravopis se dokazao, on funkcionira, ja osobno pišem već 8 godina po novim pravilima i nikad nisam imao problema."

Doista, već milijuni školaraca uopće nikad nisu ni učili neki drugi pravopis osim novoga, a troškovi da se samo školski udžbenici vrate na "stare" bili bi oko 250 milijuna eura. I dok je "Duden" gospodina Wermkea dakako i sam sudjelovao u izradi "novog" pravopisa, njegovo spominjanje knjiga i literature - osobito suvremenih njemačkih autora, nipošto ne govori u prilog "novog" pravopisa. Jer upravo su književnici, kojima je i posao mukotrpna avantura savladavanja njemačkog pravopisa, odjednom osjetili nostalgiju za "starim". Čitav niz suvremenih književnika nastavio je pisati kao što je prije pisao - a doista im je izgledalo smješno prevoditi vlastita djela koja su prije stvorili - na "novi" pravopis. Predsjednik grupe za istraživanje njemačkog jezika, Reinhard Markner povlači sasvim suprotnu bilancu nakon osam godina "novog" pravopisa:

"Rezultat je veoma negativan. Ništa se drugo nije ni očekivalo jer te reforme koje su odlučene 1996. godine su već od početka pokazivale toliko grešaka da je mnogo ljudi ukazivalo na njih. Podsjetio bih samo na književnike koje su na Frankfurtskom sajmu knjiga 1996 zajedno upozorili na posljedice. Podsjećam i na lingvističke kritike koje su sve skupa ignorirane."

No, što sad? Jer već i ugledni "Süddeutsche Zeitung" razmišlja o povratu na staro i u tome nipošto nije usamljen. Dakle, okrenuti kotač unazad i praviti se kao da se proteklih 8 godina ništa nije dogodilo? Tim više što problem njemačkog pravopisa nije niti bio samo problem Njemačke. On je dogovoren zajedno sa stručnjacima svih država u kojima je ovaj jezik barem jedan od službenih - dakle sa Austrijom i Švicarskom. Doduše mora se i reći - tamošnji izdavači su kud i kamo manje usiljeni kada je riječ o "novom": mnogi listovi nikad nisu ni prestali pisati na "stari" način. Doris Ahnen, političarka SPD-a i predsjednica Vijeća ministara kulture, vidi samo jedan izlaz iz pravopisnog kaosa koji se sve više širi:

"Mislim, kada se sagledaju svi argumenti i kada se prije svega pogleda kako je bez problema reforma pravopisa protekla u školama, iz mog očišta je jedina prava odluka slijediti put koji smo već započeli."

Dakle - dalje sa reformom, jer teško se oteti dojmu kako je u ovoj zemlji "reforma" postala pogrdna riječ pa makar se tek radilo o pravopisu. Svi se slažu - svaki jezik pa i pravopis je živi organizam koji se stalno mijenja. Dakako da je loše što su za reformu pravopisa glasniji političari nego književnici ali treba također podsjetiti: ovo nije prva reforma pravopisa u 250 godina dugoj povijesti znanstvenog bavljenja njemačkim jezikom i do sada se pokazalo da baš nijedna nije prošla - bez zadrtih protivnika.