Njemački stavovi o statusu Kosova

Središnje teme njihovih razgovora su decentralizacija vlasti na Kosovu i uključivanje kosovskih Srba u radne skupine koje formiraju međunarodna civilna uprava i kosovske vlasti, a koje se, uz ostalo, bave pitanjima nestalih, međuetničkim dijalogom i energetikom. O konačnom statusu te srpske pokrajine međunarodna se zajednica još uvijek ne izjašnjava, a ovih se dana nevladina organizacija Međunarodna krizna grupa založila za neovisnost Kosova.

Potpredsjednik upravnog odbora Međunarodne krizne grupe Chris Patten u jednom je razgovoru za srbijanske medije izjavio kako se tim prijedlogom zapravo čini usluga srbijanskim političarima, a parlamentarna zastupnica njemačkih socijaldemokrata Utte Zapf, koja je također član ovog odbora, predviđa: "Kosovo će na kraju biti suverena država i to je nepovratan proces. Ne postoji neko drugo rješenje. Situacija se zakomplicirala nakon ožujskih nemira i zbog nedostataka u provedbi predviđenih standarda".

Utte Zapf dodaje da se ipak ne slaže s onima koji kažu da neoavisnost Kosova treba proglasiti i protiv volje Beograda: "Moraju se uzeti u obzir interesi Srbije, jer postoji mogućnost radikalizacije tamošnjih nacionalističkih snaga. Zato se na putu do konačne neovisnosti Kosova mora razmišljati i o međukoracima. O budućem statusu Kosova treba razgovarati i sa Srbijom. Važno je da Srbija ne bude gubitnik, nego da dobije nešto sa čime će moći izaći pred svoj nacionalistički usmjereni narod", kaže njemačka parlamentarna zastupnica dodajući da bi jedna od tih ponuda mogla biti potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom.

U svakom slučaju, Utte Zapf tvrdi da na putu do konačnog suvereniteta Kosovo mora ispuni i neke uvjete kao što su zaštita Srba i poštivanje prava manjina, odricanje od teritorijalnih pretenzija i namjera ujedinjenja s Albanijom, Makedonijom ili nekim drugim susjednim državama te nadgledanje tog procesa od strane međunarodne zajednice.

Za razliku od pojedinih političara, njemačka se Vlada i dalje striktno pridržava stavova međunarodne zajednice i Kontaktne skupine gde je i Rusija koja se i dalje protivi neovisnosti Kosova. Ipak socijaldemokratska političarka kaže da to ne znači da se i u Vladinim krugovima ne razmišlja ozbiljno i o drugim prijedlozima.

Parlamentarni zastupnik oporbene Kršćansko-demokratske unije Christian Schmidt također tvrdi da je sadašnji status Kosova neodrživ: "Sadašnji status nije riješen na zadovoljavajući način, odnosno uopće nije rješen. Mora se pronaći kompromis u rješavanju ovog pitanja i to korak po korak". Što se budućeg statusa tiče, i on je nedvosmislen: "Ne mogu zamisliti povratak Kosova pod puni suverenitet Srbije. Važno je uključiti Beograd u pregovore. Zbog toga treba izuzetno cijeniti napore Sorena Jessen-Petersena u uspostavi dijaloga s premijerom Koštunicom. Bit će vrlo teško, ali ako je Njemačka uspjela srušiti Berlinski zid, onda i Kosovo, Srbija i međunarodna zajednica moraju naći neko razumno rješenje za Kosovo".

Iz Prištine i Beograda do sada postoje samo dva prijedloga: Albanci hoće neovisnost, Beograd želi povratak Kosova pod jurisdikciju Srbije. Parlamentarni zastupnik njemačkih liberala Reiner Stiner ima treći prijedlog, a to je stavljanje Kosova pod suverenost Europske Unije.

Iz Bruxellesa pak po pitanju konačnog statusa do sada nema jasnih i konretnih prijedloga. Ima međutim jasnih glasova koji su se čuli i u nedavnoj raspravi u Europskom parlamentu. Zastupnica Doris Pack kaže: "Beograd se mora odreći gledanja unazad. Postoje činjenice koje se ne mogu zanemariti. Svatko zna i svakome je postalo jasno da se Kosovo više neće vratiti u sastav Srbije. U interesu kosovskih Srba i Albanaca je da se nađe jedno rješenje prihvatljivo za sve. Oni trebaju razgovarati međusobno a ne jedan o drugom". Doris Pack također upozorava da se varaju svi oni koji misle da će Srbija, Crna Gora i Kosovo biti primljeni u EU samo da bi se izbjegli nesporazumi između njih.