No business like show business; ili u prijevodu...

Jer, državne subvencije koje su do sada bili glavni izvor prihoda, se sve češće uvjetuju postojanjem drugih izvora novca. Time se kulturnjake upućuje na tržišni način razmišljanja o svojim proizvodima. Na tom tragu hrvatska Ministarstva kulture, te gospodarstva, rada i poduzetništva raspisala su natječaj za dodjelu bespovratne potpore poduzetnicima u kulturi vrijedan 2 milijuna kuna. Najveća potpora po prijavi je 100 tisuća kuna, i na natječaj koji je otvoren do 12. studenog su se već javili "neki novi" kulturni poduzetnici.

I nije i jest novost

Kulturno poduzetništvo, doduše, i nije velika novost – primjerice jedan od najpoznatijih zagrebačkih festivala Animafest već dvije godine vodi tim profesionalnih kulturnih menadžera, a za organizaciju nadaleko poznatoga ogulinskog Festivala bajki također je zadužena specijalizirana agencija za kulturni menadžment...

U zagrebačkom Institutu za međunarodne odnose postoji i grupa znanstvenika koji se posljednjih nekoliko godina intenzivno bave proučavanjem hrvatskih kulturnih industrija – svoja su istraživanja nedavno i objavili u zanimljivoj studiji „Kultura zaborava“. Jedna od autorica tog izdanja Jaka Primorac tako smatra da Hrvatska u regiji prednjači kada je u pitanju poduzetništvo u kulturi, te da takav natječaj dolazi na plodno tlo: "Jedini bi problem mogao biti to što mnogi ne znaju da se zapravo bave poduzetništvom u kulturi, i nisu upućeni u sva prava koja imaju kada je u pitanju financiranje djelatnosti. Upravo sam se s takvom pojavom susrela u svojim istraživanjima – mnogi poduzetnici u kulturi nisu ni svjesni da se mogu prijaviti na natječaje Ministarstva kulture, a sada evo i gospodarstva, rada i poduzetništva."

Što se hoće?

2 milijuna kuna – dodaje Jaka Primorac – i nije tako puno novca, ako se u obzir uzme da je država u ovoj godini za poticanje malog i srednjeg poduzetništva izdvojila ukupno 350 milijuna kuna, no to je odličan početak uspostavljanja ravnopravne uloge domaćih kulturnih poduzetnika u odnosu na druge gospodarske grane, ali i u odnosnu na trendove u Europskoj uniji.

Uz novčana sredstva, država bi se – čini se trebala pobrinuti i za bolju edukaciju kulturnih poduzetnika, jer prvi je susret nekih od potencijalnih primatelja državne potpore s podacima o natječaju izazvao nedoumice. Primjerice Miljenka Buljević, voditeljica zagrebačke knjižare i kulturnog kluba Buksa, komentira da joj je poprilično nejasno kakve se stvari podupiru. Ne u smislu za što je potpora namijenjena, dodaje Miljenka Buljević, to je – vidi se iz materijala – nabava i primjena novih tehnologija, marketing i tome slično, nego je nejasno koji su kriteriji tog poduzetništva koje ministarstvo želi poduprijeti. "Nedostaje definicija poduzetništva kao takvog i nema definiranog cilja koji se želi postići."

Konačno promjene!

Mane, ali i prednosti natječaja iščitava i samostalni multimedijalni umjetnik Boris Bakal, koji smatra da će se pozivom koji je – osim trgovačkim društvima, obrtima i ustanovama – upućen i umjetničkim organizacijama te samostalnim umjetnicima ispraviti jedna nepravda: "Umjetničke organizacije su bile penalizirane zbog nedorečenosti zakona. Bilo je moguće i da manje grupe umjetnika na brz način pokrenu nekakvu djelatnost i stvore pravnu bazu, da postanu pravni subjekt određenih kulturnih projekata, ali umjetničke organizacije nemaju sve one karakteristike upravljanja koje imaju udruge, pa su umjetničke organizacije završile u istom košu kao i samostalni umjetnici, to jest nisu se mogle natjecati na većini natječaja za institucionalnu potporu, za financiranje svakodnevnih potrebe određenih organizacija. Mislim da ovaj natječaj popunjava tu rupu i stvara mogućnost da se stabilizira kulturna scena." Boris Bakal i dodaje: "Pitanje je koliko će provedba natječaja biti transparentna, i koliko će se kvalitetno vrednovati što se napravilo s tim novcem. U svakom slučaju, to je sjajan potez i jednog i drugog ministarstva, iako novac i nije tako velik. Da bi se nešto ozbiljnije napravilo potrebna su dvostruka ili trostruka sredstva."

Kada bi to bili euri...

Dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima u kulturi pozdravlja i Helena Bulaja – koja za sobom već ima nekoliko tržišno izuzetno uspješnih kulturnih projekata poput interaktivnih „Priča iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić. Ona je za natječaj spremna jer upravo radi na nekoliko poduhvata koji se uklapaju u propozicije, no napominje da je najviši iznos pojedinačne potpore, dakle 100 tisuća kuna, premalen. "Tu se opet vidi da prevladava percepcija da je biznis u kulturi neki mali biznis, što je vrlo često krivo jer su naša ulaganja u projekte od 100 tisuća eura pa naviše. I moji kolege su tu cifru komentirali kao relativno malu, ali kako se novac dodjeljuje po projektu, a ne po nositelju, mislim da su stvoreni uvjeti za „fair-play“, za ravnopravnost između jačih i slabijih subjekata. Posebno dobrim smatram to što je Ministarstvo kulture uspjelo uči u Ministarstvo gospodarstva, pa će se, osim za financijske potpore, kultura uspjeti izboriti da dokaže koliko je važan gospodarski čimbenik u maloj zemlji kao što je Hrvatska."

Tek početak

Svi se tako nadaju da je ovo tek prvi korak, koji će se nastaviti i izmjenama i dopunama zakona, koju će kulturnim poduzetnicima olakšati poslovanje i izlazak na tržište, no za uspjeh cjelokupne inicijative u ovoj će fazi ipak biti najvažniji broj i kvaliteta prijava na natječaj, a ocjenjivanje projekata – nadaju se svi sugovornici – neće podleći favoriziranju

već ionako isplativih projekata - poput onih iz područja kulturnog turizma, te da će se prepoznati i inicijative koje dolaze s područja recentne umjetničke produkcije.