Nobelova nagrada za književnost Njemici Herti Müller

U obrazloženju Švedske akademije, između ostalog, stoji, da je nagradu zaslužila zbog „čistoće svoje riječi“. Müller je rođena 1953. godine u rumunjskom selu Nitchidorfu kojeg su mahom nastavali Nijemci. Otac joj je tijekom Drugog svjetskog rata bio pripadnik njemačkih zloglasnih SS-odreda. Odrasla je u seljačkoj obitelji, školovala se u obližnjem gradu Temišvaru gdje je studirala rumunjski i njemački jezik. U domovini je imala priliku upoznati život pod totalitarizmom i to zahvaljujući višegodišnjoj diktaturi Nicolaea Ceausescua. Crnu stranu diktature iskusila je i na svojoj koži. Primjerice, izgubila je posao nakon što je odbila postati suradnica rumunjske tajne policije Securitate. Upravo će crtica iz života s istočne strane 'željezne zavjese' obilježiti njezin književni rad. Na tom je tragu i njezino prvo djelo, zbirka kratkih priča objavljena 1982. godine u Rumunjskoj, ali samo u cenzuriranom izdanju.

Dvije godine prije pada omraženog diktatora Ceausescua, Müller sa suprugom seli u Njemačku. U njezin književni opus, između ostalog, treba ubrojiti i djela „Putovnica“, „Da mi je danas bilo ne susresti sebe“ i „Remen, prozor, orah i uže“. Osim novčane nagrade od 10 milijuna švedskih kruna (oko milijun eura), dobitnicu očekuje i prigodna plaketa, zlatna medalja i pozivnica na svečanu dodjelu koja će se održati krajem godine u Stockholmu. Müller je jedna od 12 žena koje se mogu pohvaliti Nobelovom nagradom za književnost. Od 6 ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade, još uvijek nije poznato kome će pripasti nagrade za ekonomiju i mir.

Autor: dpa / G. Prokopec

Odg. urednik: Anto Janković