1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova konfrontacija Rusije i NATO-a

Keno Verseck
29. lipnja 2021

Rusija je, uoči jednog vojnog manevra zapadnih zemalja, po prvi put napala jedan ratni brod NATO-a. Regija Crnog mora je najopasnije poprište novog rasta tenzija između Rusije i Zapada.

https://p.dw.com/p/3vkB3
Foto: Seyran Baroyan/AFP/Getty Images

Najprije korištenje ruskih granata i bombi protiv broda britanske ratne mornarice. A sad i veliki vojni manevar Sea Breeze pod američkom i ukrajinskim vodstvom, u okviru kojeg sudjeluje više od polovice svih članica NATO-a. Regija Crnog mora, koja je u percepciji dobrog dijela javnosti dugo vremena bila sporedno, manje važno geopolitičko poprište, trenutno dominira na naslovnicama medija diljem svijeta.

To je trenutno najopasnija regija u novoj konfrontaciji između Rusije i Zapada, konfrontacije u okviru koje se više ne može isključiti ni izravne vojne sukobe dviju strana.

Upravo to je pokazao i incident oko britanskog razarača "HMS Defender" (naslovna fotografija) tijekom proteklog tjedna. Ratni brod se nalazio na putu od ukrajinskog lučkog grada Odesse prema Gruziji i pritom je, posve u skladu s međunarodnim pravom, uplovio u teritorijalne vode ispred poluotoka Krima. Ruska je vojska pokušala prisiliti britanski razarač da promijeni kurs, pritom su korištene i granate i bombe koje su eksplodirale u blizini britanskog broda.

Od aneksije Krima 2014., Rusije tvrdi da je taj poluotok ruski teritorij – Moskva ne prisvaja samo područje Krima, već i pripadajuće ukrajinske teritorijalne vode – a to je protivno međunarodnom pravu.

Bio je to prvi nakon kraja Hladnog rata da je Rusija protiv NATO-a svjesno koristila oružanu silu i da je pritom testirala odlučnost Sjevernoatlantskog saveza u obrani međunarodnog prava, barem na moru. U incidentu nitko nije stradao, ni osoblje ratnog broda, a ni samo plovilo.

Ali u Moskvi su vladini predstavnici, među njima i zamjenik šefa diplomacije Sergej Rjabkov, najavili da će Rusije i ubuduće, ako ne pomognu upozorenja, direktno vojno napasti uljeze u teritorijalnim vodama koje Moskva smatra svojim vlasništvom

„Tampon-zona" protiv Zapada

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir PutinFoto: DW

Tijekom vojnog manevra Sea Breeze takav bi scenarij mogao postati stvarnost. Na vojnoj vježbi koju predvode SAD i Ukrajina, ove godine sudjeluje 17 od 30 članica NATO-a, sve zemlje s crnomorskom obalom (osim Rusije) i ukupno 32 države. U manevru sudjeluje oko 5.000 vojnika, 32 ratna broda, 40 vojnih zrakoplova i 18 specijalnih postrojbi, među njima su i vojni ronioci.

Manevar se održava svake godine od 1997. Ovogodišnja vojna vježba je najveća do sada. Još uvijek je nejasno hoće li se vježbati i u teritorijalnim vodama ispred Krima koje prisvaja Rusija, odnosno u njihovoj blizini.

Ono što izgleda kao vojno-političko odmjeravanje snaga, u stvarnosti je jedan puno ozbiljniji i dublji konflikt – i on ne tinja samo od aneksije Krima. Rusija tradicionalno reklamira političku i vojnu dominantnu ulogu u regiji Crnog mora – Moskvi je potreban pristup Sredozemnom moru i konfliktnim žarištima na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike – ali je Moskvi to potrebno i kao svojevrsna „tampon-zona" protiv Zapada.

Najveće žrtve takve politike su Ukrajina i Gruzija, dvije zemlje koje su tisućama žrtava morale „platiti" ratove koje je inicirala ili vodila Rusija, odnosno aneksije dijelova njihovog državnog teritorija. I za sada se uopće ne nazire mogućnost da će na srednji rok uspjeti povratiti odvojene, odnosno anektirane dijelove svojih zemalja.

Državna piraterija

Rusija u odnosu prema njima poseže i za sredstvima državne piraterije odnosno otmicama: tako su na primjer u studenom 2018. godine 24 ukrajinska mornara bila zatočena, a njihov brod zaplijenjen u Kerčkom tjesnacu. Broj je zaustavila ruska vojska, i to zu pomoć oružane sile.

Ruska politika agresije u crnomorskoj regiji pogađa i druge zemlje koje izlaze na to more, osim Turske. To su zemlje koje s Rusijom povezuje više strateških interesa, nego što ih dijeli. Bugarska ili Rumunjska, ali i Republika Moldavija, koja doduše nema direktni izlaz na Crno more, ali upravlja jednom malom lukom na Dunavu, u blizini Crnog mora – to je zemlja koja je od 1991. praktički podijeljena na dva dijela, zbog jednog separatističkog konflikta, koji „podgrijava” upravo Rusija.

Crno more kao „rusko more”

Bivši rumunjski državni predsjednik Traian Basescu već je 2005. upozoravao Zapad na ruske planove o aneksijama, odnosno na ratne scenarije u regiji Crnog mora: "Crno more se (od strane Rusije) već stoljećima tretira kao rusko more, zar to niste već uočili?”, rekao je tada Basescu tijekom jednog govora u SAD-u.

Njegova polemička izjava tada je podigla puno prašine i prouzročila brojne kritike. Ali vjerojatno ni sam Basescu nije tada mogao vjerovati da će se te prognoze ostvariti, i to da će on sam u roku od samo jednog desetljeća na višestruki tragičan način doista biti u pravu.

U Rumunjskoj je ruski politički utjecaj relativno skroman, na području Crnog mora u posljednje vrijeme nije bilo relevantnih izravnih sukoba s Rusijom. Ali u toj zemlji egzistira osjećaj ugroze, koji je uvjetovan povijesnim razlozima, odnosno ruskom i sovjetskom politikom aneksija u regiji, a taj osjećaj dodatno pojačava činjenica da su ruske trupe stacionirane u Transnistriji, u separatističkom dijelu Moldavije.

Bundeswehr-Eurofighter na Crnom moru

A da taj osjećaj moguće ugroze i dalje raste, pokazala je jedan nedavna inicijativa rumunjskog predsjednika Klausa Johannisa, zajedno s njegovim poljskim kolegom Andrzejem Dudom: tijekom sastanka devet istočnoeuropskih članica NATO-a u Bukureštu, na takozvanom summitu B9, dva državna poglavara su pozvala NATO da intenzivira nazočnost u regiji. Johannis je upozorio na „porast destabilizirajućih akcija od strane Rusije” u regiji Crnog mora.

Traian Basescu
Bivši rumunjski predsjednik Traian Basescu Foto: Imago Images/TASS/V. Denisov

Nešto manje jednoznačno je stanje u Bugarskoj, zemlji koja je u doba socijalizma bila na glasu kao „16. sovjetska republika”. Za razliku od Rumunjske, Rusija je gospodarski jako prisutna u Bugarskoj, posebno u bankarskom sektoru, u energetskom i sektoru nekretnina. Dijelovi političke elite njeguju tijesne veze s Rusijom.

No, bugarsko-ruski odnos je u posljednje vrijeme opterećen zbog ruskih špijunskih skandala i nekoliko napada za koje se, kako se sumnja, smatra da su iz izveli pripadnici ruske inozemne tajne službe GRU.

Za to vrijeme i Njemačka se počela vojno angažirati u regiji Crnog mora. Bundeswehr doduše ne sudjeluje u vojnoj vježbi „Sea Breeze”. Ali je njemačko vojno zrakoplovstvo (Luftwaffe) nakon incidenta oko britanskog razarača prošli tjedan iz njemačkog Wittmunda prebacio dva Eurofightera na jedan vojni aerodrom u blizini rumunjskog crnomorskog grada Constante.

Zajedno s britanskim Air Forceom, kako je potvrdio glasnogovornik Luftwaffea, Eurofighteri bi tamo trebali djelovati u okviru takozvanih „zaštitnih letova” iznad regije oko Crnog mora.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android