1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi odnos snaga u EU nakon summita

Alen Legović, Bruxelles30. lipnja 2012

Lipanjski summit EU-a je završen kompromisom, no odmah su počele rasprave oko toga tko je kome popustio. Mnogi smatraju da je Merkel gubitnik, dok su Monti i Rajoy veliki dobitnici. Nazire se novi odnos snaga u EU.

https://p.dw.com/p/15OG7
Foto: Reuters

Njemačka kancelarka Angela Merkel uporno pravda da nije odustala od svojeg kursa te da je Njemačka ostala dosljedna svojoj filozofiji, a to je da nema ustupaka bez protu-ustupaka. Istodobno Merkel opovrgava navode da kada su u pitanju Italija i Španjolska više neće biti kontrole pružanje pomoći iz fonda za spašavanje eura.

Thorning-Schmidt, Van Rompuy i Barroso.
Danska premijerka, predsjednik Europskog vijeća i Komisije, Thorning-Schmidt, Van Rompuy i Barroso.Foto: Reuters

Međutim i nakon summita je ostalo još otvorenih pitanja. Tako kancelarka Merkel očekuje teške pregovore oko pružanje pomoći bankama, posebice kada se radi o uvjetima davanja jamstava. Merkel očekuje da bi pregovori o tome mogli potrajati i više od deset dana. Francuski predsjednik Hollande je pak na kraju summita, kojeg je on iz svoje perspektive ocijenio uspješnim, izjavio da želi uskoro predstaviti fiskalni pakt pred francuskim parlamentom.

Glavni zaključci summita

Glavni zaključci lipanjskog summita su jednostavniji pristup fondovima za spašavanje, posebice za one zemje koje su ispunile uvjete i obveze štednje i provedbi reformi. Odluka je kao stvorena po mjeri za Italiju, jer se talijanski premijer Mario Monti grčevito borio za omekšavanje uvjeta za pružanje pomoći, premda Italija do sada nije niti predala zahtjev za pomoć.

Nadalje omogućava se pružanje izravne pomoći za banke iz stalnog fonda za spašavanje ESM-a. Takva odluka otvara mogućnost prekidanje začaranog kruga koji postoji između banaka u krizi i državnih financija. Tako se državni dug neće povećavati premda će zemlja uzimati nove kredite, a kamate na državne obveznice na taj način bi se mogle smanjiti. Pružanje pomoći trebalo bi se vezati uz "primjerene uvjete“. Ova odluka posebno izlazi u susret zahtjevima Španjolske.

Iduća mjera je nadzor banaka na europskoj razini. Preduvjet da ESM pruži izravnu pomoć bankama je efikasan nadzor na europskoj razini. Na summitu je dat nalog Europskoj komisiji da u kratkom roku predstavi odgovarajući mehanizam u kojem će sudjelovati Europska središnja banka.

Osim toga je odlučeno da neće biti posebnog statusa za kredite koji će se davati zemljama eurozone. A rečeno je i da obećani program spašavanja za španjolske banke treba prihvatiti što prije. No za razliku od do sada predviđenog, krediti partnera u eurozoni neće imati prednost u odnosu na kredite privatnih vjerovnika, ako novac dolazi iz ESM-a. Ukoliko dođe do stečaja javni financijeri morali bi odustati od novca kao i privatni. Prednost u takvom slučaju je da će privatnim investitorima ponovno biti aktraktivno da posuđuju novac zemljama u krizi, što bi za vlade trebalo smanjiti troškove financiranja.

Planovi za stvaranje bankovne i fiksalne unije ostali su vrlo neodređeni. Dogovoreno je da će se osim bankovne i fiksalne unije otvoriti i rasprava oko kreiranja političke unije. No upravo oko ove posljednje točke šefovi država i vlada ostali su vrlo suzdržani. Konkretni sadržaj oko te teme očekuje se tek na idućem summitu Europske unije u listopadu.

Helle Thorning-Schmidt i Angela Merkel
Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt i njemačka kancelarka Angela MerkelFoto: AP

Milanović nakon summita

Na summitu kao promatrač sudjelovao je i hrvatski premijer Zoran Milanović. On je nakon summita priznao da se na sastanku na vrhu pregovaralo o nekoliko područja na nekoliko različtih razina i da se zato odluke donose s velikom odgodom.

Zoran Milanović
Zoran MilanovićFoto: DW

Milanović smatra da je ono što se ovaj puta odlučilo predstavlja napredak, "međutim to je Amerika na početku krize napravila za nekoliko mjeseci i to je razlika u odnosu na Europu“. Milanović smatra da je prepoznao kako je "Europa na svom dugom putu došla kao avion na uzletnoj pisti i dosegla brzinu kada više nije moguće zaustaviti uzlijetanje. Avion se mora podigunit,  a nakon toga je sve bolje, ali i neizvjesnije“.

Spašavanje Italije za Hrvatsku velika je vijest, jer propadanje u još veću krizu Italije za Hrvatsku bi bilo vrlo kobno. Ne samo za turističku sezonu, jer su talijanski gosti vrlo važni za hrvatsko gospodarstvo. Italija je i najvažniji hrvatski trgovinski partner, a UniCredit je vrlo aktivan na bankarskom tržištu ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Drugim riječima, ono što je dobro za Italiju – dobro je i za Hrvatsku. Stoga je ishod summita za Hrvatsku bio pozitivan.