Novi život iznad rudarskog okna

Iznad nekadašnjih industrijskih postrojenja bivšeg rudarskog okna Lohberg-Osterfeld u gradu Dinslakenu uzdiže se rudarski toranj. No dolje u podnožju se već odavno ne vadi ugljen. Zgrade koje su sagrađene još prije prvog svjetskog rata i stoje pod zaštitom kao spomenici kulture su djelomično renovirane.

Meka za kreativce

Povijest i patina ovih zgrada privlače ljude poput Claudie Neumann. Ona je u jednoj bivšoj portirnici otvorila cvjećarnicu koja se specijalizirala za japansku umjetnost aranžiranja kibono. "Ove zgrade odišu posebnim šarmom", kaže Claudia koja pripada grupi poduzetnika iz kreativnog sektora koja je u međuvremenu zauzela prostore bivšeg rudarskog postrojenja. Slikari, fotografi, dizajneri su ovim zgradama od opeke udahnuli novi život. To dobro dođe četvrti Dinslaken Lohberg koja je oduvijek slovila kao slabije razvijena.

"Liječenje" krajobraza

40 hektara površine koje vlasnik, rudarska kompanija RAG, želi pretvoriti u atraktivne nekretnine s poslovnom i stambenom namjenom. Cilj ove kompanije, koja se kao malo koja druga veže uz povijest rudarstva u ovom rudarsko-industrijskom području i nekadašnjoj "talionici Njemačke", je da ogromne površine, koje poput velikih rana presjecaju urbana područja Rurske oblasti, "izliječi" dajući im nove sadržaje. "Mi ne želimo iza sebe ostaviti pustoš", kaže direktor RAG-ovog odjela za nekretnine Hans-Peter Noll. On nije odvjetnik ili ekonomist, kako bi se to očekivalo od direktora tvrtke koja se bavi nekretninama. Noll je geograf i to se vidi i u njegovom pristupu. "Mi u naše projekte želimo uključiti i građane. Njihovo zeleno svjetlo je neophodno", kaže Noll. Daju mu za pravo Iskustva u ostalim dijelovima Njemačke, gdje su ovakve površine bile iskorištene samo kako bi donijele dobit ulagaču bez da su interesi građana bili uzimani u obzir.

Blizina gospodarskim središtima

A brojke su impresivne: 9.500 hektara, 2.200 zgrada. Nova naselja često koriste infrastrukturu bivših rudarskih postrojenja, npr. plin koji ovdje također izlazi na površinu. Dodatno k tomu postavljaju se i vjetrenjače i solarne ćelije kako bi neovisnost od energetske infrastrukture bila što manja. Ovakav moderni pristup privlači i kupce pa ne čudi da je već više 70 posto stambenih parcela i jedinica prodano.

No prenamjena rudarskih kompleksa u stambeno-poslovne jedinice se proširila po čitavoj Rurskoj oblasti. Pogotovo zapadnog dijela koji je zbog blizine gospodarskih središta Düsseldorfa i Kölna, gdje plativog stambenog prostora gotovo više da i nema, atraktivna za mnoge koji rade u ovim metropolama. Ovdje se još građevinsko zemljište može dobiti za 200 eura po kvadratu. Malo južnije, u Düsseldorfu, se plaća gotovo dvostruko više.

Ostaci prošlosti

No jedan od problema s kojim se suočavaju novi graditelji je isto tako povezan s prošlošću ovog dijela Njemačke. Tisućljetna tradicija rudarstva, koje se posebice razvilo u 19. stoljeću, ostavilo je dubokog traga. Zemlja je kilometrima ispod čitave Rurske oblasti prošarana oknima i bezbrojnim rudarskim tunelima. Urušavanje ovih tunela često izaziva rušenje kuća tako da svakom novom građevinskom projektu mora prethoditi detaljno istraživanje tla, što nije jeftino. K tomu još treba dodati i činjenicu da su se u rudarstvu desetljećima koristile ogromne količine kemikalija prema kojima se nije odnosilo po današnjim ekološkim standardima. Odvoz i dekontaminacija zagađenog zemljišta je jedan od većih poduhvata u procesu prenamjene ovih površina. "Mi trenutno uzimamo probe tla. Na kraju procesa ćemo imati jednu preciznu kartu čitavog područja", kaže glasnogovornik RAG- a Stephan Conrad.

Zanimanje stranaca

Rudarski koncerni u Rurskoj oblasti imaju iskustva s kontaminiranim tlom. Ono će biti na licu mjesta pročišćeno i ponovno vraćeno u upotrebu. Delegacije iz čitavog svijeta, posebice u rastućim industrijskim silama poput Kine koje se polako suočavaju i s ekološkim pitanjima, dolaze u Rursku oblast kako bi na licu mjesta doživjeli suočavanje s tim problemom. Ali dolaze i gosti iz istočne Europe koji se sada nalaze u fazi zatvaranja stoljetnih rudnika. "Stalno nam dolaze delegacije iz istočne Europe i Kine. U Kini djeluje gotovo 70.000 rudnika i stalno se neki zatvaraju. Zato ih i zanima kako se mi odnosimo prema kontaminiranom tlu jer i njima treba prostor za gradnju stambenih zgrada", rekao kaže Conrad.