1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novinari u raljama života

4. svibnja 2011

Opća nesigurnost od gubitka posla, manjak novinarske solidarnosti i sprega politike i velikih korporacija, odnosno pritisci oglašivača najveći su problemi u novinarstvu danas, ocjena je stanja u hrvatskom novinarstvu.

https://p.dw.com/p/118Xk

U povodu Dana slobode medija Hrvatsko novinarsko društvo (HND) uručilo je nagrade za najbolje radove novinara u prošloj godini, među kojima je HTV-a dopisnica iz Sjedinjenih država Branka Slavica proglašena novinarskom godine. HND je zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske organizirao i prosvjedni skup, na kojem je iznova upozoreno na srozavanje profesionalnih standarda te narušen socijalno-radni položaj novinara.

Mi, novinari proizvodimo svoje novinarske priloge za građane, za javnost, pa želimo poručiti da kad se borimo za istinitije i kvalitetnije novinarstvo i za sigurniji položaj novinara unutar redakcija, borimo se za dobrobit svih građana ove zemlje, za zrelu, svjesnu i kritičku javnost, ne samo za vlastita profesionalna i radna prava. Želimo čist, zdrav kapital u privatnim medijima, koji jedini može biti jamac nekoruptivnog i neovisnog novinarstva, poručili su novinari sa svoga skupa. „Borba za slobodno novinarstvo zato je i borba za kvalitetniju Hrvatsku“, istaknuo je predsjednik HND-a Zdenko Duka.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Gabrijela Galić ustvrdila je da slobodno novinarstvo ne može postojati ako novinarima nije osiguran socijalni minimum, podsjećajući da su pregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru u utorak (3.svibnja) nakon dugogodišnjeg truda prekinuti jer poslodavci nisu pristali da se osiguraju osnovna prava zaposlenih u medijima.

Naklade novina na povijesno su niskoj razini, pa je npr. Večernji list sa 60 tisuća primjeraka, koliku je nakladu deklarirao predsjednik Uprave Boris Trupčević, najtiražnija novina u Hrvatskoj, ne računajući tabloid 24 sata. Vlasnici medija stoga od uprava i uredništava traže rezanje troškova, uglavnom na račun novinara i inih zaposlenih, a otvoreno se govori kako bi se mnogi od njih riješili vlasničkih udjela.

S druge strane postoje osnovane sumnje da neki medijski vlasnici medijski biznis koriste za zaštitu svojih drugih poslova - kako bi imali polugu pritiska na politiku. Najnoviji primjeri: vlasnik riječkog Novog lista Robert Ježić bio je u višemjesečnom zatvorskom pritvoru zbog upletenosti u aferu Fimi medija a vlasnik Varaždinskih novina Ernest Fischer, zajedno sa sinom, također je u pritvoru zbog izvlačenja novca iz novina.

Tri novinarske bolesti

Opća nesigurnost od gubitka posla, manjak novinarske solidarnosti i sprega politike i velikih korporacija, odnosno pritisci oglašivača najveći su problemi u novinarstvu danas, opća je ocjena stanja u hrvatskom novinarstvu. Nikad nije bilo lakše nego danas, da novinari ostanu bez posla, što dovodi do toga da rade pod dodatnim presingom. Svjesno ili nesvjesno tu dolazi do autocenzure.

Manjak solidarnosti bio je viđen za vrijeme nedavnog štrajka Večernjeg lista kada su te novine uredno izlazile, a da vodeći novinari u njihovoj izradi nisu sudjelovali. Sada su novinari koji su sudjelovali u štrajku izloženi raznoraznim pritiscima, a austrijski vlasnik Styria ne reagira na sve to, što zasigurno ne bi mogao raditi prema novinarima u svojoj matičnoj kući.

Novinarstvo je u Hrvatskoj danas bez ugleda i često bez relevantnosti. Urednici se doživljavaju tek kao produžene ruke vlasnika, a medijski sadržaj sve više liči na kreiranje neke paralelne stvarnosti. Tko se želi temeljitije informirati poseže za raznim alternativnim izvorima - uglavnom na internetskim portalima i društvenim mrežama.

Nevoljkost politike da se suoči sa svim tim problemima dovela je do sve većega žutila, u koje vlasnici medija bježe kako ne bi ugrozili svoje ekonomske interese. Novinari i grafičari prekinuli su pregovore o kolektivnom ugovoru jer ne žele biti grobari profesije, no po svemu, novinarska profesija u Hrvatskoj ionako je na izdisaju. Takva je mračna procjena i rezultat što nakon desetodnevnog štrajka pulskog Glasa Istre i 26-dnevnog štrajka Večernjeg lista nije napravljen ni najmanji pomak u povratu profesiji i očuvanju novinarskih prava. Kvaliteta medija trebala bi biti prioritet za medijske menadžere i za novinare, ali isto tako i za javnost i politiku. No, kao da su svi digli ruke.

Djelomično slobodni mediji

Američka neovisna udruga Freedom House, koja prati stanje građanskih sloboda u svijetu, za 2010. godinu Hrvatsku je ocijenila kao djelomično slobodnu zemlju. Hrvatska je svrstana na 85. mjesto od 196 država, s rejtingom 41. Hrvatska je, dakle, po stupnju medijskih sloboda iza Slovenije, Crne Gore i Srbije, dok je od država u okruženju ispred Bosne i Hercegovine te Makedonije.

U Hrvatskoj danas nema ubojstava ili napada na novinare, čemu se svjedočilo ranijih godina, ali sve je više grešaka, nedovoljno provjerenih informacija, nestručnosti i trivijalnosti, pa se građani u ova krizna vremena lako odriču tiskovina. Informiraju se preko javne i komercijalnih televizija ili lokalnih medija, koji međutim također odsklizavaju u populizam i žutilo. Da li je hrvatsko novinarsto na pogubnom putu?

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina