„Numen / For Use – Od namještaja do kazališta i natrag“

Rješenja koja su osmislili Sven Jonke i Nikola Radeljković, te njihov austrijski kolega Christopher Katzler proizvode mnoge ugledne tvrtke poput Capellinija, Magisa, Zanotte ili Interlübkea, a posljednje četiri godine bave se i stvaranjem scenografija za kazališne predstave redatelja Tomaža Pandura i Aleksandra Popovskog. Numen / For Use su i aktualni dobitnici godišnje nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) u čijem su sjedištu ovih dana (28.5.09.) postavili i izložbu idejnog rješenja kazališne scenografije za – za sada – nepoznatu predstavu.

Uspješna kombinacija različitih razina djelovanja

Kartonske tube i kilometri ljepljive trake, koji oblikuju poluprozirnu mrežu iz koje bi mogao ispuzati kakav gigantski pauk, pretvorili su HDD-ovu galeriju u scenu još nepostojeće predstave. Naizgled jednostavna, no vizualno vrlo efektna instalacija dizajnerskom timu Numen - tim imenom, naime, potpisuju projekte koji naginju umjetničkom izričaju – poslužila je kao poligon za istraživanje niza odnosa: redatelja i scenografa, dizajnera i galerije, dizajnerskog procesa i artefakta. „Isprovocirala nas je situacija u kojoj je stvaranje scenografije zapravo samo servisna usluga koja je u službi teksta i režije. Željeli smo to dovesti u pitanje i obrnuti proces, dakle smisliti scenografske ideje koje bi potaknule redatelja da nađe tekst i osmisli koncept,“ objašnjava Sven Jonke.

On dodaje da ih je na takav eksperiment nagnala suradnja sa slovenskim redateljem Pandurom, s kojim rade još od postavljanja Danteovog „Pakla“ u Madridu 2005. godine. Iz tog je projekta, pak, kasnije nastala i svjetlosna instalacija Numen Light, koja je također naišla na odličan međunarodni prijem, što pokazuje koliko uspješno ta dizajnerska ekipa kombinira različite razine djelovanja.

Problemi počinju s realizacijom ideja

Osnovni segment njihova rada ipak su industrijska dizajnerska rješenja namještaja koja potpisuju imenom For Use. Većinu poslova rade za strane naručitelje, no linija namještaja Element bila je ostvarena u suradnji s malim hrvatskim tvrtkama, ali uz puno uloženoga vremena i truda. Zato Jonke komentira da industrijski dizajner u Hrvatskoj zapravo nema posla, odnosno mora ga sam pronaći jer industrijska je proizvodnja na niskim granama: „Zbog toga smo mi prvo morali otići u Italiju tražiti poslove, pa smo stvarali svoju produkciju u Hrvatskoj, a poslije je došao kazališni angažman.“

Njihov prvi veliki domaći projekt namještaja Modul bio je tako ugašen zbog nesposobnosti i nezainteresiranosti tvornice za nastavak suradnje, a s problemima su se susreli i sudjelujući u projektu nove splitske Rive za koju su među ostalim oblikovali i stolce, koje su i povod aktualnoj izložbi budući da su za njih dobili spomenutu nagradu HDD-a. Nikola Radeljković prisjeća se kako je cijeli projekt Rive od početka kontroverzan tako da je percepcija javnosti je bila predodređena bez obzira na rezultat: „Stolica je bila samo šlag koji je došao na vrh - to je jedan od tipičnih hrvatskih paradoksa: u redu je imati ratan stolice kakve nalazimo svugdje u svijetu, a stolicu specifičnog dizajna koji ima svjetsku premijeru kod nas ne želimo.“

„Gerliski pristup“ plasmanu ideja

Na dizajnerskoj su sceni aktivni više od 10 godina, no od samih je početaka radni proces tima Numen / For Use obilježavao gerilski pristup – od obilaska sajmova i kucanja na vrata potencijalnim naručiteljima do osmišljavanja namještaja za male domaće tvrtke bez naknade. Od tog gerilskog način rada – tvrde oni – nikada neće, niti žele pobjeći: „Promijenilo se, doduše, to da smo se u jednom trenutku počeli baviti algoritmima koji su nam definirali rad - tijekom zadnjih godina, pogotovo kroz kazališno djelovanje, radimo puno slobodnije, nismo opterećeni oštrim pravilima kada radimo.“

Činjenica da većina industrijskih proizvoda koji se masovno prodaju dolaze iz Indije i Kine također ih ne opterećuje jer - kako zaključuje Radeljković - i dalje će dolaziti iz kruga zemalja u razvoju s jeftinom radnom snagom, dok će u Europi - koja je kolijevka dizajna - i dizajneri i industrija sve više raditi na inovativnim eksperimentalnim projektima koji će kroz neki mutirane oblike doživjeti komercijalizaciju.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm