Oštriji zakoni za radikalne islamiste

Predsjednik Islamske zajednice u Austriji (IZ), Fuat Sanac, zatražio je od austrijskih vlasti donošenje zakonske odredbe koja bi IZ u Austriji ovlastila da odlučuje o tome mogu li pojedina udruženja s islamskim predznakom biti osnovana ili ne. Dogodilo se to nakon što se IZ našla na meti kritika javnosti, po kojoj nije pravovremeno reagirala na širenje radikalne ideologije pojedinih islamskih skupina u ovoj zemlji. Ove kritike Sanac je odbacio i objasnio kako IZ može ukazati na ovaj problem, ali kako nije policija i ne može djelovati egzekutivno.

“Mi smo pojedina udruženja već prijavljivali policiji, ali je odgovor bio da ne postoji konkretan razlog za reakciju, i da prema zakonu u Austriji bilo tko može osnovati udruženje. Sama IZ nije policija i mi ne možemo uhititi te ljude. Islamska zajednica također nema utjecaja na određene radikalne islamske krugove u Austriji. Radikalni muslimani odbijaju naše pozive na razgovor, a nas u IZ-u smatraju nevjernicima. Od austrijskih vlasti zahtijevamo hitno donošenje odredbe po kojoj bi IZ bila ta koja će odobriti ili odbiti zahtjev za osnivanje svih udruženja s islamskim predznakom”, rekao je Sanac.

Islamisti iz Austrije putuju za Irak i Siriju

Reakciji Islamske zajednice prethodilo je uhićenje deset osoba koje su bile na putu za Siriju, gdje su se najmjeravale pridružiti terorističkoj skupini IS-a (Islamska država). Optuženi su uhićeni u Beču i Klagenfurtu, a austrijska ministrica unutrarnjih poslova, Johanna Mikl-Leitner, izjavila je tim povodom da u zemlji postoji realna opasnost od radikalizacije, posebno među mladim muslimanima. Ministrica je dodala da se radikalizacija često događa u austrijskim džamijama, te je pri rješavanju ovog problema najavila oštrije mjere sigurnosti. Konkretnu opasnost u ministarstvu vide u tome da bi se broj onih koji se iz Austrije upućuju na ratišta u Siriji i Iraku, u idućim mjesecima mogao znatno povećati.

Do sada se, prema navodima austrijskog Ureda za zaštitu ustavnog poretka i borbu protiv terorizma, na ratišta u Iraku i Siriji iz Austrije uputilo 130 radikalnih muslimana. Posebnu pozornost austrijskih medija dobio je 19-godišnji Firas H. tuniskog porijekla, koji se u Siriju uputio iz 21. bečkog okruga. On je često u izravnoj komunikaciji s pojedinim austrijskim televizijskim postajama, a njegovo predstavljanje na društvenim mrežama je propagandni kanal IS-a, na kojem Firas H. objašnjava svoje radikalne stavove i predstavlja slike s ratišta. U jednom od obraćanja austrijskim medijima, Firas H. je kao izvor svoje ideologije naveo Međunarodni islamski centar u 21. bečkom okrugu.

Džamije su javne ustanove

Alexander Marakovits, glasnogovornik austrijskog ministarstva unutarnjih poslova, objasnio je ovim povodom za DW kako je važno naglasiti da niti jedna od džamija nije pod konkretnom optužbom da proizvodi tzv. džihadiste ili teroriste. “To bi bilo apsurdno. Sve džamije su javne ustanove i u njih može ući bilo tko, pri čemu zaposlenici džamije ne znaju kakvu ideologiju tko od tih ljudi zastupa. Ukoliko zaposlenici džamije ili udruženja ipak konstatiraju kako u njihove prostorije dolazi netko tko širi radikalne stavove, u tom slučaju bi bilo jako važno da nam se to dojavi. Ali ta komunikacija i trenutno jako dobro funkcionira”, objasnio je Marakovits.

Djelatnici tog centra također su se ogradili od stavova mladog islamista, nazvavši ih glupošću, te oštro osudili djelovanja terorističke skupine IS (Islamska država). Imam ovog centra, Salim Mujkanović, objasio je u priopćenju za javnost da se centar distancira od pristaša i simpatizera IS-a, te da osobe koje zagovaraju radikalne ideje prijavljuju vlastima.

Glasnogovornica Islamske zajednice u Austriji (IGGiOe), Amina Bagajati, također je u razgovoru za DW objasnila da IZ redovno komunicira s policijom i predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova, te da ih izvještava o svemu što se događa unutar udruženja koja su njezini članovi. “Postoje međutim udruženja koja su naši članovi, ali koja radikalno odstupaju od onoga što predstavlja Islamska zajednica u Austriji. Takva udruženje jesu problem. Mi trenutno nemamo mehanizam kojim bi takva udruženja isključili iz zajednice, ali na tome radimo. Nadamo se da ubuduće neće biti dovoljno samo formalno biti suglasan sa statutima Zajednice, već će se to morati dokazati i na terenu; u džamijama, u udruženjima i na propovijedima”, objasnila je Bagajati.

Pod nadzorom i bosanska udruženja

Prema izvorima DW-a, među ovim udruženjima je i nekoliko bosanskohercegovačkih. O kojim udruženjima je konkretno riječ, u policiji ipak nisu željeli reći, jer bi to, prema riječima glasnogovornika Marakovitsa, utjecalo na rad policije. Predstavnici drugih bosankohercegovačkih udruženja koji se smatraju umjerenima, o ovome također nisu željeli govoriti, jer ne žele dolaziti u sukob sa spomenutim radikalnim strujama. Interno je ipak poznato da predstavnici ovih radikalnih udruženja, i članove IZ u BiH smatraju nevjernicima, pa tako odbijaju i članstvo u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Austriji (IZBA), koja svoje duhovno vodstvo vidi u Sarajevu.

U bosanskohercegovačkim krugovima preovladava ipak mišljenje da većina bosanskohercegovačkih muslimana i udruženja ne predstavljaju opasnost. “Svima je već odavno jasno da je bosanski islam blag i tolerantan i kad se sve zbroji i oduzme, na kraju su to samo ljudi koji rade, redovno plaćaju davanja i koji se nemaju vremena baviti bilo kakvim radikalnim idejama - čak ni oni koji su naizgled drukčiji i o kojima društvo često bez ikakve osnove ima loše mišljenje”, kaže za DW Kemal Redžić, jedan od predstavnika Udruženja bosanskohercegovačkih muslimana “Gazi Husref-beg” u Beču.

Bez perspektive u Austriji

Glasnogovornica IZ u Austriji, Amina Bagajati, ipak je više zabrinuta. Ona smatra da opasnost od konkretnih djelovanja radikalnih krugova postoji, i jako ju je teško pravovremeno razotkriti. “Izuzetno je teško identificirati ljude koji se sastaju u džamijama i tamo šire ideologiju koju IZ u Austriji ne zastupa. Postoji mogućnost da ih se izbaci iz džamije, ako se sazna da je ono što planiraju opasno. Ali ni to nije pravo rješenje. Indoktrinacija se događa i izvan džamija. Stvara se jedna izvjesna subkultura, koja se hrani upitnim informacijama s interneta, što je također teško nadzirati.

O tome je li ova opasnost realna govori i činjenica da su se radikalnim islamistima u Siriji nedavno iz Austrije pridružile i dvije tinejdžerice bosanskohercegovačkog porijekla. Pretpostavlja se da su i one bile pod utjecajem jednog od duhovnih vođa radikalnih bečkih islamskih krugova, koji djeluju izvan IZ-a.

“Radikalni često postaju tinejdžeri čiji roditelji sa sobom nose ratne traume iz zemalja iz kojih potječu, i djeca koja zbog niskog stupnja obrazovanja za sebe ne vide nikakvu perspektivu. Oni se doživljavaju kao žrtve i onda iz bijesa često postaju počinitelji. Njima su potrebni psiholozi i psihoterapeuti, a ne teolozi. To je problem koji se ne tiče samo Islamske zajednice, već cijelog društva”, objasnila je za DW Amina Bagajati, glasnogovornica Islamske zajednice u Austriji.