O pokojnom Cebitu sve najbolje
29. studenoga 2018
Nema sajma oko kojeg se isplelo toliko legendi kao oko Cebita. Sajam o informacijskoj tehnologiji, softwareu i hardwareu rođen je još 1970. kao dio Industrijskog sajma u Hannoveru, koji je do danas ostao najveći sajam te vrste na svijetu. Ali kako je informatika postajala sve krupnija i važnija, Cebit je od 1986. bio zaseban događaj.
Već je taj prvi Cebit bio obilježen tragedijom – smrt njemačkog računalnog pionira Heinza Nixdorfa kojeg je u sajamskoj hali pokosio infarkt. Ili iduće godine kada je oštra zima pogodila Hannover, snijegom zameteni su bile pristupne ceste, prijetila je opasnost da se krov Hale 1 sruši pod teretom snijega. Cebit su koristeći njemačku riječ za snijeg posprdno nazivali Schneebit.
Ali ipak se u tada najvećoj sajamskoj dvorani svijeta – imala je za to i potvrdu Guinnessove knjige rekorda – odvijao „Centar za uredsku i informacijsku tehniku" s njemačkim akronimom CEBIT. U taj je akronim uklopljeno i novo nezgrapno ime sajma: „Centar za automatizaciju ureda, informacijsku tehnologiju i telekomunikacije".
Idućih godina je sajam postajao najvažniji na svijetu posvećen računalima. Tako je 1994. Bill Gates u Hannoveru najavio revolucionarni operativni sustav Windows 95, koji je iduće godine predstavljen upravo na Cebitu. Taj je sajam posjetilo 755.000 ljudi.
Onda je 1999. među 7.400 izlagača bio internetski provider AOL koji je najavio pravo čudo – prvi internetski flatrate za Njemačku. U prijevodu, platiš paušalno mjesečno i koristiš koliko hoćeš. A tada su se mnogi sumnjičavo pitali – kome još treba toliko interneta?
Smjena tisućljeća donijela je dotcom eksploziju. Slično je eksplodirala i euforija oko Cebita. Preko 850.000 posjetitelja 2001. dovelo je i Hannover i sajamske dvorane do ruba izdržljivosti. Stigli su mobilni telefoni, pa GPRS s nevjerojatnih 56 kilobita u sekundi. Koja je to tek revolucija bila! Uzgred, danas se Njemačka sprema za uvođenje 5G mreže koja nudi 100 megabita u sekundi.
Ali hype oko interneta djelovao je neprolazno, do tada potpuno nepoznate tvrtke su na sajmu u Hannoveru pravile divovske zabave. Za neke od tih tvrtki više nitko nije čuo. Jer onaj dotcom mjehur je pukao. To isprva nije škodilo Cebitu koji se u međuvremenu proširio na 26 sajamskih hala.
Ipak, u jednom trenutku se sve promijenilo. Sajam više nije znao što želi biti: izložba za publiku ili za industriju? Mnogo se eksperimentiralo, recimo odvajanjem sajma Cebit Home specijalno za one koji traže tehniku za kućnu upotrebu. Širenje u inozemstvo nije uspjelo jer je Cebit Amerika održan samo jednom u New Yorku.
Pojavila se žestoka konkurencija u vidu Consumer Electronic Showa u Las Vegasu ili Mobile World Congressa u Barceloni. Broj posjetitelja je konstantno opadao. Prošle godine su organizatori htjeli umjesto u hladnom ožujku pokušati sa sajmom u toplijem lipnju i obećavali pozicioniranje Cebita kao „vodećeg digitalnog događaja Europe". Uzalud. Došlo je tek 120.000 posjetitelja.
Što se tiče Cebita, sve što se na njemu posljednjih godina moglo vidjeti, bilo je i četiri tjedna kasnije na Sajmu industrije u Hannoveru. Naime srastanje softwarea i hardwarea, umrežavanje tvornica (Industrija 4.0). Tako srasta ono što zajedno i pripada. Cebit se vraća pod plašt iz kojeg se pijre trideset i nešto godina iskrao.