Obamin uzor - Abraham Lincoln

Američki građanski rat koji je trajao od 1861. do 1865. godine iznova je definirao Sjedinjene Američke Države. Prije rata je to bio savez država koje su polazile od pretpostavke da u svakom trenutku mogu iz njega istupiti ukoliko im se ovaj ili onaj zakon ne sviđa. Nakon rata je svima postalo jasno da jedinstvo države ima prioritet i stoji iznad svega. Građanski rat naime nije bila samo borba za ukidanje ropstva, već istovremeno i borba za suverenitet savezne vlade.

Kada je Lincoln 1860. godine izabran za predsjednika nije bilo jasno da će taj rat dominirati njegovim predsjedsjedanjem. Ali stvarnu mogućnost da ga izbjegne on nije imao, smatra povjesničar Craig Symonds: "Ja mislim da je pitanje ropstva u Americi bilo toliko komplicirao i nerješivo, poput Gordijskog čvora, da ga se prije ili kasnije moglo samo presjeći ratom. Ja sam uvjeren da je taj rat bio neizbježan."

Nesposobni generali

Povjesničari se slažu da je Abraham Lincoln bio pravi čovjek u pravo vrijeme na pravom mjestu. Niti jedan predsjednik prije ili poslije njega ne bi bio u stanju s čitavom situacijom uspješnije i bolje izaći na kraj. Lincoln je prije toga već imao odvjetničku licencu, bio je član Kongresa i od tamo je izabran za predsjednika. S obzirom na postojeće napetosti on je otišao u kongresnu biblioteku i počeo izučavati knjige o načinima ratovanja.

Na svoje generale on se u početku nije mogao osloniti. I Winfield Scott i George McClellan nisu ostvarili željene uspjehe. Predsjednik je sam morao preuzeti vođenje rata, i to daleko više no što je želio. Tak kada je zapovjedništvo nad vojskom prenio u ruke generala Ulyssesa S. Granta došlo je do preokreta na bojištu.

Danas je sigurno da bi građanski rat bez Lincolna drugačije završio. Južnjačke države imale su ne samo bolje generale već je njihova prednost bila i u tome da su se borile na vlastitom području. Lincoln je svoje poteze pažljivo planirao. U prvu bitku koju su južnjaci dobili, kod Bull Runa, Lincoln je svoje trupe prebrzo poslao u boj. On je to kasnije uvidio i iz toga je izvukao pouku. S drugom bitkom je čekao, odugovlačio je, kako bi imao dovoljno vremena obučiti vojnike.

I proglas o ukidanju ropstva je Lincoln objavio kasnije no što je to mnogim protivnicima robovlasništva bilo po volji. Ali on nije želio riskirati da izgubi one države koje su, doduše, stajale na strani Sjevera, ali su istovremeno još dozvoljavale ropstvo.

Prvi masovni rat

Lincoln je situaciju ispravno procijenio: na duge staze zemlje Juga građanski rat nisu mogle izdržati. 9. travnja 1865. godine je general Južnih država Robert E. Lee, glavni zapovjednik južnjačkih snaga, potpisao kapitulaciju. Rat je bio okončan, mada su posljednje postrojbe južnjačke vojske oružje položile tek nekoliko tjedana kasnije.

U ratu je ukupno ubijeno 620.000 ljudi, bio je to prvi masovni rat u povijesti. Ali Abraham Lincoln je uspio u svojoj nakani: jedinstvo nacije je očuvano. Povjesničarka Kerans Goodwin je uvjerena "da su zemlje Sjevera i zemlje Juga osnovale vlastite države, nikada ne bi došlo do osnivanja ovako moćne zemlje koja je ujedinila pod svoje okrilje i Sjever i Jug i Istok i Zapad. Tada bi na teritoriju Sjeverne Amerike postojalo možda četiri ili pet različitih država, i SAD nikada ne bi uspio postati svjetska sila."