1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Znanost

Obrazovanje u BiH u kandžama politike

14. lipnja 2018

Krajnji je rok za reformu obrazovanja u BiH prema uzoru na europski kvalifikacijski okvir kako bi i domaći diplomci bili konkurentni na tržištu rada u EU. Bit će to trnovit put - i zbog političkog utjecaja.

https://p.dw.com/p/2zUhc
Studenti u predavaonici slušaju i pričaju jedni s drugima
Foto: Emir Musli

Znatno više ulaganja u obrazovanje i obrazovni kadar, donošenje podzakonskih akata koji će olakšati priznanje diploma iz BiH u zemljama Europske unije, strateški ciljevi obrazovanja i suvremeno obrazovanje u skladu s vremenom, ali i depolitizacija sveučilišta – to su novi-stari zadaci za BiH.

U vremenu kada Europska unija požuruje reforme u obrazovnom sustavu BiH uopće, brojni su izazovi s kojima se konačno moraju suočiti sveučilišta, ali i političari zemlje koja želi postati članicom Europske unije, kako bi svoje studente učinili ravnopravnim studentima zemalja Unije.

Ulaganje u obrazovanje – o čemu pričamo?

"Bez novaca nema sveučilišne reformske politike", kaže dr.sc. Vinko Kandžija, predsjednik Asocijacije za studije europske zajednice u BiH (ECSA – BiH), udruženja europskih studija za promicanje europskih programa. „Usporedimo to s razvijenim zemljama: Švedskom ili Japanom koje od svog sveukupnog BDP-a za obrazovanje izdvajaju 3,6 posto, odnosno 4,1 posto, a u BiH izdvajaju oko 0,05 posto. O kakvim ćemo mi onda ulaganjima u obrazovanju govoriti, o čemu mi tu pričamo?"

Vinko Kandžija
Prof. Vinko KandžijaFoto: DW/V. Soldo

Profesor Kandžija podsjeća na to da u BiH postoji čak 41 sveučilište, ali postavlja i delikatno pitanje: "Čemu ta sveučilišta služe? Kada jedna ustanova radi nastavni plan i program, taj plan i program je krasan, ali kada ideš u primjenu, pitanje je kakav je ishod učenja. Pitanje je što je to što je kompatibilno ako se netko hoće natjecati na birou za zapošljavanje u EURES-u (Europska mreža institucija za zapošljavanje). Stoga ističem da obrazovanje nije trošak, nego učinkovita investicija u budućnost koja donosi novi proizvod i bez toga ne možemo naprijed", smatra on.

Još početkom 2011. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Odluku o usvajanju Osnova kvalifikacijskog okvira u BiH. I ostalo je na tome.

I akademik Jakov Pehar, profesor emeritus pri Sveučilištu u Mostaru priznaje da 'de facto' još uvijek nema nikakvog, realnog dokumenta ili plana o prilagodbi europskom kvalifikacijskom okviru. Vrlo kritički se osvrće na sadašnje stanje, povlačeći paralelu u sve masovnijem odlasku mladih u razvijenije zemlje.

'Što mi nudite da ostanem?'

"Nismo dosegli ono što smo željeli. Moj osobni stav je da je Bolonjska deklaracija o reformi obrazovnog sustava potpuni promašaj i, neka mi to zamjeri tko god hoće, ništa iz toga nismo naučili. Valja raditi po prihvatljivom modelu koji nama odgovara. Jedan moj student i njegova obitelj odlaze u inozemstvo i pitao sam ga ima li ikakvih mogućnosti za ostanak, a on mi je odgovorio: 'Što mi nudite da ostanem?' Što mi možemo ponuditi mladom čovjeku da ostane?", kritički pita prof. dr. sc. Jakov Pehar.

Jakov Pehar
Prof. Pehar: moramo mladim ljudima nešto ponuditi da ostanu u BiHFoto: DW/V. Soldo

Iako u poznijoj dobi, ovaj 89-godišnjak i dalje i sam predaje na Poljoprivrednom fakultetu u Mostaru te ističe alarmantno stanje – da u nekada poljoprivrednom pokretaču, Hercegovini, ne postoji niti jedan značajniji prehrambeni kapacitet, posebno se osvrćući na zatvaranje poznate tvornice keksa i vafla 'Lasta - Čapljina', ali i na zatvaranje tvornice armatura u Stocu, dok se, kako podsjeća, "gradi na svakom koraku".

'Svojim sukobima mladima smo uzeli vrijeme'

"Na što mi to ličimo? Kada se radi o nastavnom procesu, pokažite što je to nastavni proces, ima li metodike i pedagogije? Nema. Krajnje je vrijeme da se uozbiljimo. Mladima smo uzeli vrijeme svojim sporovima i sukobima. Hajdemo to popraviti jednim konkretnim, ozbiljnim dokumentom i projektom prema EU-u, jer, pošteno govoreći, na cijelom Sveučilištu dva ili tri čovjeka znaju napraviti aplikaciju za EU. Možemo se mi sramiti ili ne sramiti, ali to je istina", zaključuje ovaj profesor.

Da obrazovanje u BiH nije među prioritetima smatra i Damir Ljubić, direktor centra za informiranje i priznavanje dokumenata o visokom obrazovanju. On kaže da je krajnje vrijeme za značajne iskorake u visokom obrazovanju.

"Došlo je vrijeme za to, a imamo i signale iz Europske unije. Sve visokoškolske institucije moraju dati svoj doprinos u podizanju kvalitete ukupnog obrazovanja u BiH. U svim važnim temama obrazovanje mora biti prioritet svake države, a nažalost moramo priznati da u BiH obrazovanje još uvijek nije prioritet i zato i imamo probleme. Studenti traže kvalitetu i ako je ne bude tražit će ju negdje drugdje", smatra Ljubić.

'Sveučilišta su pod utjecajem političkih partija'

Stav Europske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) je da BiH još uvijek "pričeka ispred vrata" kada je u pitanju primanje u punopravno članstvo ove asocijacije i to upravo zbog neispunjavanja europskih standarda. Za sada 'ispred vrata' čekaju obje agencije, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH te Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS. Na sreću, diplome studenata sa sveučilišta koje akreditira bh. agencija priznate su i od strane ENQA-e.

Studenti u Banjoj Luci
Što je studentima u BiH donijela Bolonjska reforma?Foto: DW/A. Slavnic

No, ono što je posebno zabrinjavajuće je pojašnjenje razloga od strane ENQA-e o tome zašto BiH još uvijek nije članica te europske asocijacije: suptilan politički utjecaj, manjak neovisnosti kao i financijskih sredstava za zapošljavanje stručnjaka.

O političkom utjecaju na većinu sveučilišta u BiH, prema prof. dr. Slavi Kukiću, nema sumnje. Akademik Kukić smatra da se cjelokupan obrazovni sustav mora depolitizirati ukoliko želi biti dijelom vrijednosti europskog obrazovnog sustava.

"Naša sveučilišta nisu neovisna i pod utjecajem su centara etno-političkih partija. Naše visoko obrazovanje se prvo mora pročistiti iznutra, da politička pripadnost ne bude najvažnija referenca za sudjelovanje u sustavu visokog obrazovanja kao što je to sada, što je potpuno neprihvatljivo iole ozbiljnoj ekonomskoj zajednici. Kada se to uradi, kada kriterij ulaska ne bude uvjetovan socijalno-političkom podobnošću, nego bude filtrirano stručnošću, sposobnošću i obrazovanju, onda imamo nade za razmišljanje o razvoju sveučilišta na europskim temeljima. Imamo nade da će naša sveučilišta biti među prvih 500, a ne ni među prvih 1000 po kvaliteti, što je sada slučaj", smatra profesor Kukić. Prema njegovom zaključku, do Europe treba još puno hoda.