Oholost - ili lijenost hrvatskih državnih službi?

U sklopu regionalnog projekta Upalite svjetlo, Transparency International iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore ispitivali su slobodu pristupa informacijama na području privatizacije i javne nabave. Prvi rezultati tog regionalnog projekta pokazuju da je stanje s pravom na pristup informacijama u Hrvatskoj lošije nego li u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

U Hrvatskoj - nula odgovora

Transparency International Hrvatske poslao je 67 zahtjeva za pristup informacijama o privatizaciji i javnoj nabavi, a nakon mjesec dana rezultat je bio poražavajući. Jer, kako je kazala voditeljica hrvatskog dijela projekta Upalite svjetlo Marina Lasić, "broj informacija, koje smo dobili na naše upite je nula. Nismo dobili ni jednu informaciju koja se odnosi na privatizacije u Hrvatskoj, nismo dobili informacije od Fonda za privatizaciju koje se odnose na instituciju Hrvatskog fonda za privatizaciju, a također nismo dobili ni informacije koje se odnose na javnu nabavu.“

Lasić smatra kako tijela javne vlasti svjesno krše odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama jer u Hrvatskoj ni jedno od nadležnih tijela nije dalo odgovor na šest zahtjeva za pristup informacijama.

Uz to, Hrvatska još uvijek nije potpisala ni Konvenciju o pravu na pristup službenim dokumentima Vijeća Europe, a Vlada je iz svog prijedloga izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama izbacila povjerenika za pristup informacijama kao neovisnog tijela.

Tko dopušta službama da krše zakon?

U Bosni i Hercegovini, prema nalazu tamošnjeg Transparency Interntionala, najveći su problem visoki troškovi umnožavanja i dostavljanja informacija. U Crnoj Gori, gdje istraživanje provodi MANS, vidljivi su neki pomaci, ali je najveći problem uskraćivanje informacija što bi mogle ukazati na korupciju, osobito u privatizaciji.

Poražavajuće je za sve tri države u regiji da su evidentna kršenja prava na pristup informacijama, da se zakoni neadekvatno provode te da tijela javne vlasti vrlo često ne odgovaraju na upite, osobito kada se oni odnose na informacije koje bi mogle ukazati na korupciju.

Zbog svega toga, a u cilju podizanja svijesti građana o pravu na pristup informacijama Transparency International Hrvatska, MANS i Transparency International Bosna i Hercegovina organiziraju u petak 23. srpnja, u 10 sati, performanse u glavnim gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na kojima će se građanima pojasniti procedure traženja informacija od tijela javne vlasti te pomagati pri ispunjavanju zahtjeva za pristup informacijama, pa ih i ispunjavati u ime građana koji žele ostati anonimni.

Informacija je preskupa

Možda to ohrabri građane, na primjer u Bosni i Hercegovini da, usprkos manjoj platežnoj moći, ustraju u traženju informacija od tijela javne vlasti. U BiH je zabilježeno da iako je određen broj tijela vlasti u zakonskom roku odgovorio na upućene zahtjeve, dostavljene informacije nisu bile u propisanoj formi rješenja, što onemogućava podnositelja zahtjeva da nastavi postupak i time ostvari svoja prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama.

U Crnoj Gori vidljivi su pomaci u odnosu na razdoblje kada je Zakon donesen jer postotak takozvanih šutnje administracije, odnosno slučajeva kada institucije ne odgovaraju na zahtjeve, iznosi 20 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić