Opasno zaoštravanje u Crnoj Gori

Direktno iz korona-krize, koja još nije službeno okončana, Crna Gora vratila se tamo gdje je bila prije dva mjeseca – u napetosti između vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC), koje su prerasle u ulične sukobe u više gradova. Povod je bila litija, molitvena šetnja, u Nikšiću 12. svibnja, na Praznik Svetog Vasilija Ostroškog, nakon koje je policija uhitila vladiku SPC-a Joanikija i još sedam svećenika koji se terete da su masovnim a zabranjenim okupljanjem ugrozili zdravlje građana dok traje epidemija. Joanikije se brani da nije zvao vjernike na litiju već da su se sami pojavili odnosno da se „dogodio narod". Na litiju su otvoreno u Skupštini Crne Gore pozivali zastupnici oporbenog Demokratskog fronta (DF), predvođeni Andrijom Mandićem, koji su zbog toga dobili kaznene prijave. Zbog uhićenja Joanikija uslijedili su sukobi vjernika SPC-a s policijom u više gradova u kojima je ranjeno 26 policajaca, ranjeno ili pretučeno više građana, a više od 50 njih uhićeno.

Opasno stanje

„Eskalacija je donijela novu društvenu tenziju i dodatnu zategnutost i teško je odrediti kuda će sve ovo ići“, kaže za DW politički analitičar Sergej Sekulović, koji se ipak nada da će pobijediti razboritost."Jasno je da se ovako ozbiljan društveni rascjep može rješavati jedino kompromisom“, dodaje Sekulović.

I dugogodišnji politički novinar i kolumnist lista Vijesti Vladan Žugić kaže da je u ovom trenutku teško pretpostaviti kako će se stvari odvijati.

„Ono što mi se čini sigurnim je da identitetska pitanja ponovo dijele Crnu Goru i da će ovo napeto i opasno stanje potrajati još dugo“, kaže Žugić za DW. Kao argumente navodi to što Crnu Goru čekaju parlamentarni izbori u narednih nekoliko mjeseci, popis stanovništva na proljeće 2021.  ekonomska kriza. „Sve ovo prate dvije nevjerojatne i štetne upornosti – vlast koja drži glavu u pijesku na brojne probleme u Crnoj Gori i dio oporbe koji je i dalje na pozicijama politike 90-tih. I iskustvo pokazuje da iz ovakvih situacija profitira samo vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) i radikalni dio oporbe, predvođen DF-om“, smatra Žugić.

Kriza bez kraja

Zbog sukoba na ulicama naciji se obratio premijer Duško Marković poručujući da je Crna Gora brutalno napadnuta od ekstremista i da je SPC pozvala građane na zabranjeno okupljanje, optužujući je da je „pod  plaštom vjerskih prava i sloboda, ugrozila javno zdravlje". S druge strane,  mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije optužio je policiju da je prebijala djecu tijekom prosvjeda i zamolio vlasti da oslobode Joanikija, a „ako treba, njega uhapse".

Sukobi na relaciji SPC – država traju od kraja prošle godine kada je vlast usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. SPC tvrdi da joj se tim zakonom otimaju crkve i manastiri. Tenzije su nastavljene i tokom epidemije koronavirusa jer je crkva tvrdila da je vlast svojim strogim mjerama protiv koronavirusa diskriminira. Tako su na informativne razgovore već privođeni svećenici, a među njima i sam Amfilohije. 

Pitanje svih pitanja koje se sada postavlja je – hoće li se nastaviti prosvjedne litije protiv zakona koje je prekinuo koronavirus. Iako je to  službeno zabranjeno, pristaše SPC-a prethodnih dana već su se okupljale u nekim gradovima i uzvikivale „Ne damo svetinje", što je slogan borbe protiv spornog zakona. SPC najavljuje nastavak litija nakon epidemije, ali su zdravstvene vlasti jasno poručile da će masovna okupljanja u Crnoj Gori još dugo vremena biti zabranjena zbog straha od ponovne pojave virusa. To su, već sada, nove tenzije u najavi.

Sekulović kaže da je teško procijeniti hoće li vlast nastaviti braniti okupljanja. „Država bi mogla ustrajati u tome jer će nastojati pokazati snagu i odlučnost. Ali s druge strane, vlast najavljuje izbore do listopada a teško ih je zamisliti bez masovnih okupljanja. Ako uskoro ne dođe do ozbiljnog dijaloga, hipotetički, veliki broj građana bi zbog ovih okupljanja mogao završiti u pritvoru, što je apsurdno“, smatra Sekulović.

Žugić, pak, kaže da je situacija koja je pratila usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kada se sagleda političko djelovanje vlasti i većeg dijela oporbe, i doslovce vratila Crnu Goru u predreferendumski period. „I Freedom House je nedavno svrstao Crnu Goru u grupu 'hibridnih režima' gdje se nalazila posljednji put 2003. godine i to nije moglo nikog iznenaditi jer godinama padamo u ocjenama svih relevantnih izvještaja“, kaže Žugić. 

Početak predizborne kampanje

Napetosti su se u međuvremenu usijale i u parlamentu, gdje je Mandić poručio da, „ako Joanikije ostane u zatvoru, vlast neka slobodno spremi uniforme". On je i krajem prošle godine, kada se usvajao sporni zakon, pozivao „ratne drugove" i prijetio „otkopavanjem oružja". Nije procesuiran zbog toga, dok je vlast, u međuvremenu, bjesomučno hapsila pristaše oporbe i SPC-a zbog benignijih komentara na Facebooku. 

Žugić smatra da se sva ova događanja mogu tumačiti i u kontekstu predstojećih parlamentarnih izbora. ,,DF i Mandić biju bitku da preuzmu barjak u „obrani svetinja” i vodstvo od Amfilohija u prosrpskom biračkom korpusu. Čini se da ni DF-u niti DPS-u ne odgovara nastavak litija na način kakve su one bile prije pandemije koronavirusa. DPS-u, jer su dio njegovih birača vjernici SPC-a, dok DF u susret izborima ne želi ovisiti o Amfilohiju, čiji je ugled i utjecaj porastao upravo zbog neočekivanog “gandijevskog” otpora odluci vlasti da usvoji i primijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Sad  DF gura Amfilohija u vatru, a DPS dolijeva benzin“, tvrdi Žugić.

I Sekulović smatra da dobar dio razloga za posljednja događanja treba tražili u predstojećim izborima jer je kampanja već počela.

„Vlast sada pokušava kapitalizirati efikasnu borbu protiv koronavirusa dok se oporba pokušava vratiti, jer je bila u defanzivi  tokom epidemije. Vlast poručuje građanima da oni jedini mogu očuvati do sada osvojene tekovine. S druge strane, u oporbi, DF pokušava sebe utemeljiti kao najjačeg zaštitnika srpstva u Crnoj Gori“, objašnjava Sekulović.

Što se tiče šansi na predstojećim izborima, Sekulović blagu prednost daje vlasti. „Čini mi se da znaju što hoće, njihova platforma je prilično jasna i djeluju kompaktno. S druge strane, oporba, uslijed kroničnih međusobnih sukoba i ideološke različitosti, do sada nije uspjela najbolje artikulirati što želi", smatra Sekulović i dodaje da je kompromis oko spornog zakona sada dalji nego prije dva mjeseca.

„Moguće je da će i kod jednih i od drugih prevagnuti procjena da je bolje ući u izbore s jakim društvenim polaritetom, gdje se u simboličkoj ravni svi moramo svrstati“, vjeruje on.

I Žugić vjeruje da je kompromis vlasti i SPC-a, u susret izborima, sada vjerojatno nemoguć i zaključuje: „Nadam se da se ovo neće završiti kao neke prethodne situacije s prosvjedima u Crnoj Gori, bilo da ih je predvodio  DF ili Amfilohije."