1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Osigurani stanovi za srpske povratnike

Gordana Simonović6. rujna 2006

Nakon dvije godine pregovora između kabineta premijera Ive Sanadera i političkih predstavnika Srba, Vlada je donijela odluku da se za hrvatske Srbe, izbjegle s prostora što nisu bili zahvaćeni ratom, tijekom idućih pet godina osigura četiri tisuće stanova.

https://p.dw.com/p/9ZCX
Sanaderovo obećanje srpskim povratnicima
Sanaderovo obećanje srpskim povratnicimaFoto: AP

Oko 400 stanova bilo bi kupljeno na tržištu a preostalih 3600 gradilo bi se kroz projekt privatno-javnog partnerstva. Ta je Vladina odluka digla pravu buru u javnosti i protivljenje kako braniteljskih udruga tako i uvijene komentare političke javnosti da će se provedbom odluke preopteretiti državna kasa, što je poručeno iz SDP-a.

Treba podsjetiti kako su se sve dosadašnje hrvatske vlade rukama i nogama odupirale ovakvom obeštećenju srpskih stanara, i to iz razloga koji se više naslućivao nego što se o njemu govorilo. Jer dok se na kritike kako se time krše ustavna prava ove skupine građana jer je svima ostalima stanarsko pravo ukinuto ali uz pravo otkupa, uzvraćalo kako je društveno vlasništvo u Hrvatskoj nepostojeća pravna kategorija, ostajalo je u zraku visiti pitanje odgovornosti hrvatske pravne države za odlazak barem dijela od četiri tisuće hrvatskih Srba iz gradova. Njihovo napuštanje primjerice Zagreba, Rijeke, Split, ili Siska, naime, bilo je nerijetko vezano za pritiske i otimanje stanova.

Neki od izbačenih, a sada u prihvatne centre smješteni hrvatski Srbi, pitaju se: "Povratnici se vraćaju, stanova nema! Prije su stanovi bili, gdje su ti stanovi? Razumijete?! Ne znam, nitko se ne pita. I ovakvi uvjeti ovdje su neizdrživi. Pa vi vidite, to je sve šuplje, to sve curi...No, svi smo mi ovdje, u izbjegličkom centru, jadni." Braniteljske udruge predvođene Hrvatskim generalskim zborom, skupinom generala što ih je predsjednik Stipe Mesić brzopotezno smijenio zbog pokušaja da se iz vojnih redova upliću u politiku, pojasnile su svoje protivljenje. General Jozić: "Među jednima je taj što smo dužni prema svim hrvatskim braniteljima, a i onim Srbima koji su časno i moralno ostali u Hrvatskoj, bili s nama u Hrvatskoj vojsci, upravo oni traže da se objavi popis. ako su to građani koji su zaslužili da im se vrati stanarsko pravo, a nisu se okaljali o hrvatske zakone, neka dođu nazad."

Iz Rijeke, gdje bi se trebalo graditi 300-tinjak stanova, Sanaderovom je kabinetu poručeno kako nemaju raspoloživog zemljišta za tu namjenu, a ista je poruka odaslana i, primjerice iz Drniša, gdje je podneseno 33 zahtjeva za povratom društvenih stanova. Gradonačelnik Ante Đelalija: "Mi zasada nemamo raspoloživih prostora. Mi bi morali vršiti izmjenu Prostornog plana grada Drniša." Svima njima premijer Ivo Sanader nedvosmisleno je poručio: "Da smo prošle godine donijeli o0dluku da se svim hrvatskim braniteljima, koji su na područjima od posebne državne skrbi i koji tamo godinama žive, darujemo stanove i kuće. To smo učinili. Ta gospoda koja se danas bune protiv ove odluke Vlade, nisu tada ništa komentirala, nije ih nigdje bilo. To je skupljanje jeftinih političkih poena."

Vrhovni sud Hrvatske lani je donio odluku prema kojoj stanarsko pravo nije isto što i vlasništvo nad stanom, s čime se suglasio i Sud za ljudska prava u Strasbourgu, naglašava državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić: "Presuda u tom predmetu nije Republici Hrvatskoj nametnula apsolutno nikakvu obvezu već je sama Vlada RH donijela propise i obvezala se nacionalnim propisima na koji će način zbrinuti bivše nositelje stanarskog prava." Cijeli projekt trebao bi biti gotov do 2011. godine, što se mnogim izbjeglim Srbima čini predugo, baš kao i međunarodnoj zajednici koja službenom Zagrebu šalje poruke kako se ne samo oduzimanjem stanarskih prava nego i tako dugim rokom za stambeno zbrinjavanje onemogućava održiv povratak Srba.

Predsjednik Srpskog demokratskog vijeća Milorad Pupovac uz to se protivi gradnji zasebnih zgrada za Srbe povratnike jer smatra da to vodi njihovoj getoizaciji, a upozorava i na problem nemogućnosti otkupa stanova: "Minimum koji bi u tom smislu trebalo respektirati jeste da, kao zaštićeni najmoprimci, imaju mogućnost da nakon određenog vremena što žive u tom stanu, taj stan otkupe." Zbog svih tih kritika ali i stalnog izbjegavanja da se taj vrući problem riješi, odluku Sanaderove vlade treba smatrati odvažnom. Bez obzira što nema sumnje da su je Banski dvori donijeli i uz pritiske međunarodne zajednice, koja je magarećom ustrajnošću na njoj insistirala godinama: "Vlada zna što radi i traži povjerenje svih jer ovo je ispravan potez."