Osijek idealan za kulturni centar

U tom je gradu okupio kulturnjake, znanstvenike, predstavnike obrazovnih institucija, gradske i županijske uprave kako bi ispitao postoji li zanimanje i volja za osnutak takvog centra u Osijeku.

„Njemačko-hrvatski odnosi, općenito, vrlo su dobri – jako smo zadovoljni time, ali, naravno, nema toga na svijetu što ne može biti bolje, a to vrijedi i za kulturne odnose“ ispričao je veleposlanik Staks.“ Njemački je jezik u Hrvatskoj vrlo dobro proširen, ali engleski ga polako potišče na drugo mjesto, napominje on. Istodobno je primjetno da potražnja ipak postaje sve veća, naposljetku i zbog mogućeg skorog prijama Hrvatske u Europsku uniju. To su razlozi zbog kojih moramo pojačati naše kulturne aktivnosti u Hrvatskoj“ naglašava Jürgen Staks i nastavlja: „Prije nekoliko godina smo razvili ideju kako ne bismo trebali biti predstavljeni samo u Zagrebu, nego i u centrima za koje smo uvjereni da su u njima, s jedne strane, njemački jezik i njemačka kultura povijesno ukorijenjeni, a s druge strane, da imaju mogućnost ponuditi nešto novo, a time i na određeni način učiniti ju (kulturu) atraktivnijom.“

Logično se nameće Slavonija

Slavonija je prava regija za to, uvjeren je njemački veleposlanik. „Upravo zato smo kao prvi grad u Hrvatskoj izvan Zagreba izabrali Osijek. Prvo kako bismo ispitali možemo li koristiti već etablirani fundus njemačkog kulturnog dobra na Sveučilištu, u narodu – kod manjina i tako dalje - kako bismo intenzivirali kulturnu suradnju ovdje u Slavoniji. Ideju, koju već nekoliko godina u Ministarstvu vanjskih poslova već uspješno realiziramo u drugim istočnoeuropskim zemljama, naime osnivanje bilateralnih kulturnih centara, želimo pokušati ostvariti i ovdje u Osijeku.“ Kako je istaknuo veleposlanik Staks, njemačko je Ministarstvo vanjskih poslova spremno pružiti financijsku potporu tom projektu, no on mora biti zaokružen: „Potrebna nam je skupina zainteresiranih za taj projekt, ljudi iz kulture, znanosti, sa Sveučilišta, iz Grada i županije te ostalih institucija koji su spremni nositi odgovornost, koji će promicati njemačko-hrvatsku kulturnu suradnju, koji ju žele ispuniti životom i koji ju, naravno žele financirati.“

Nedostatak novca nije nepremostiv problem

Iako se već na prvi spomen dodatnog novca dužnosnicima u lokalnoj upravi diže kosa na glavi, Jürgen Staks uvjerava da to ne bi trebao biti nepremostiv problem. Za potporu koja bi stigla od njemačke države potrebno je da bilateralni kulturni centar dobije svoj prostor, da su mu plaćene režije – struja, grijanje i voda te da se zna tko je nositelj tog projekta, koji su ljudi odgovorni za njegovu provedbu. „Potrebne su nam prostorije, tu pomalo gledamo prema Gradu Osijeku, možda se tu može nešto učiniti. Potrebna nam je plaća za administrativno osoblje, tu pak gledamo prema sponzorima. A potrebni su nam zatim programi, i tu se možemo angažirati mi Nijemci – njemački Goetheov institut u Zagrebu i veleposlanstvo mogu reći što mogu ponuditi“ objašnjava Staks. Potencijalnim partnerima u Osijeku veleposlanik je vrlo jasno rekao kako su mu potrebni konkretni odgovori: „Njemačko-hrvatski kulturni centar u Osijeku ne bi značio samo postojanje od slučaja do slučaja, već bi on bio stalan, prema mogućnostima bi se širio i dograđivao, i dobivao na atraktivnosti.“

Korisna iskustva susjeda

Njemačka već godinama uspješno provodi slične projekte u drugim zemljama istočne Europe i tamošnja iskustva mogu biti od velike koristi. Budući bilateralni kulturni centar u Osijeku mogao bi se orijentirati na primjeru Pečuha u susjednoj Mađarskoj, gdje je osnovana Lenau-kuća. U tamošnji je njemačko-mađarski kulturni centar aktivno uključena Zaklada Roberta Boscha, što je također jedna od mogućnosti kako doći do iskusnog – ali i financijski popraćenog kulturnog menadžmenta. „Pečuh nije daleko od Osijeka i tu se može iskazati prekogranična suradnja - njemačko-hrvatska, njemačko-mađarska suradnja - koja sigurno može biti korisna svim stranama“ napominje veleposlanik Staks. No, za razliku od Pečuha u kojem desetljećima postoji ne samo njemačka gimnazija, nego sveučilište i mediji, Osijek nema toliko puno njemačkih institucija. Njemački veleposlanik uzvraća: „To je točno, ali mi smo posvema sigurni. - Oslanjamo se, prvenstveno, na osječko Sveučilište, osječke škole, na županiju i Grad. I budući da znamo da nedaleko odavde, primjerice u Belišću, postoje njemački ulagači, nadamo se da ćemo i od tamo dobiti poticaj koji će nas povesti u pravom smjeru, da relativno skoro uspostavimo taj kulturni centar, ako interes postoji.“

Dobar „feeling“

Zanimalo nas je kakav predosjećaj ima Jürgen Staks kada je riječ o nekom budućem njemačko-hrvatskom kulturnom centru u Osijeku. „Zapravo dobar. Osjećaj mi govori da je to moguće provesti, sada moramo samo buduće odgovorne koji će nositi taj kulturni centar uvjeriti u to da se isplati utrošiti trud, živce, vrijeme i novac, kako bi se ovdje uspostavio takav centar. Uvjeren sam da će biti potražnje sa sveučilišta, škola, ali i javnosti – tu ubrajam Podunavske Švabe, Hrvate ovdje, tu ubrajam sve poslovne ljude koji imaju vezu s Njemačkom. Uvjeren sam da se zajednički to može provesti,“ zaključuje njemački veleposlanik. Predstavnici hrvatske strane spremno su prihvatili ideju Jürgena Staksa. U sljedećih nekoliko mjeseci svi bi trebali na papir staviti konkretne prijedloge kako – svatko sa svoje strane – može pridonijeti tomu da projekt bude i ostvaren.