Otrežnjavanje od tačerizma

Kad je Željezna lady prije 30 godina stupila na scenu, njezin je pacijent bio teško bolestan. 3. svibnja 1979. Margareth Thatcher pobijedila je sa svojom Konzervativnom strankom na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. Od tada zemlja se radikalno promijenila. Krizama oslabljeno Ujedinjeno kraljevstvo, tada poznato i pod nadimkom "europski bolesnik" pretvorilo se u zemlju uspjeha a "Maggie" je u međuvremenu postala ikonom. Sada međutim, njezin pacijent ponovno leži u šok-sobi. A naslijeđe žene koja je zemlju bila izvukla iz krize, sve se više dovodi u pitanje.

"Britanska bolest"

Britanci su odustali od socijalizma. 30 godina dugi eksperiment je propao", najavila je šefica torijevaca, kako se popularno zovu britanski konzervativci, uoči svog izbora za prvu premijerku u Downing Streetu. I uistinu, u zemlji je bilo teško stanje kad su tada konzervativci preuzeli vlast od laburista. Zemlja u dugovima, visoka inflacija, nezaposlenost, masovni štrajkovi i kaos."

Bila je nužna radiklana promjena kako bi se izliječila "britanska bolest". Manje vodanja za ručicu od strane države, manje subvencija, niži porezi i prije svega - manja moć sindikata. Privatizacija i liberalizacija bile su riječi vodilje u eri Margareth Thatcher. Ovaj je princip čak i nakon njezinog silaska s vlasti 1990. bio prihvaćen u zemljama diljem svijeta. "Ljudi se više ne plaše 'britanske bolesti'. Stoje u redu kako bi dobli novi britanksi lijek", opisala je to na svoj način Margareth Thatcher.

Naplata računa

No taj lijek imao je i nuspojave, i to ne samo drušvenu hladnoću i nezainteresiranost, koja neodvojivo ide zajedno s tačerizmom. Ono što je britanska premijerka sredinom 80-ih uvela uz tzv. veliki prasak, oslobađanje finacijskog sektora, trideset godina kasnije njezinoj zemlji postaje teret.

Danas je Velika Britanija, nakon propasti bankarskog sektora, upala u najveću recesiju od kraja Drugog svjetskog rata. Zadužene su joj i naredne generacije i ponovno traži novi lijek. Margareth Thatcher kojoj su sad 83 godine i koja boluje od demencije, rijetko se spominje kao uzor. Entuzijazam za slobodnim tržištem koji je utjelovljavala Željezna lady je prošao, a ono protiv čega se ona uvijek borila (državno vlasništvo, viši porezi) ponovno izgledaju poželjno. "Kraj Tačeričine ere" bio je nedavno naslov u Financial Timesu a ispod njega karikatura na kojoj ljudi konopcima povlače i ruše njezin spomenik.

(dpa/ sk)

Odgovorni urednik: Anto Janković