Otvoreno o problemima u gospodarstvu

Sastanak je održan u Zadru, no problemi su gospodarstvenicima zajednički u svim dijelovima Hrvatske. Menadžeri poznatih tvrtki iskoristili su priliku i pokušali probleme riješiti na brži način, jer čini se da je državni aparat često spor, a ponekad i neučinkovit. Jedna od čestih tema o kojoj su govorili gospodarstvenici jest sporost pri rješavanju raspolaganja državnim zemljištem. Bez dobivanja dozvole i čistih papira posla nema. Tako se Franjo Francen iz poduzeća Badel 1862 požalio da je zbog toga propala sadnja 100 hektara vinograda u idućoj godini. Ministar Petar Čobanković na to je odgovorio: «Ja prvi dijelim nezadovoljstvo brzinom provođenja programa o raspolaganju državnim zemljištem. Postoje određeni razlozi zbog kojih to kasni, isto tako postoje objektivni i subjektivni razlozi; nedonošenje i neusklađivanje programa i slično.»

Bolji poticaji za poljoprivredu

I premijer Ivo Sanader svjestan je problema i kaže Vlada čini sve što može: «Ministar Čobanković zna da je to nalog, da Hrvatske šume i svi moraju dati to zemljište na raspolaganje i koncesiju.» No, kada je riječ o poljoprivredi, ima i drugih poteškoća kao što su još uvijek nerazminirane obradive površine, ali i navodnjavanje. Iako je Vlada usvojila nacionalni program navodnjavanja, nisu svi zadovoljni. Joško Zavoreo predsjednik uprave Maraske kaže: «Naš je prijedlog i molba da se Zadarskoj županiji i Ravnim kotarima da prilika da budu uključeni u prioritetnom slijedu, na osnovi programa koji će županija ponuditi do jeseni ove godine.» Zadarsko zaleđe, odnosno Ravni kotari uz Slavoniju su odlična podrška razvoju turizma kao cjelovite gospodarske grane, smatra Zavoreo.

Izvoz je poželjan, a izvozi se premalo

Franjo Francen iz Badela 1862 traži pomoć Vlade kada je riječ o izvozu hrvatskih vina: «Moramo stvoriti ugled hrvatskih vina kao pretpostavku mogućnosti izvoza. Pokušajmo naći modele na koji način stimulirati i stvoriti taj ugled.» Hrvatska je prije sto godina imala otprilike pet puta više nasada. Danas, kada se sprema za ulazak u Europsku uniju i kada je poželjno imati što više obrađenih poljoprivrednih površina situacija nije sjajna.

Važan sklad između ribarstva i turizma

A na Jadranu je osim poljoprivrede važno i ribarstvo. Ali nije ribarstvo uloviti i prodati ribu, to je sustav koji u Hrvatskoj jednostavno nije uspostavljen. Zato ne čudi opći nered koji vlada na tržištu. Da po tom pitanju hitno nešto treba mijenjati slaže se i ministar Petar Čobaković, koji kaže kako su preduvjet za razvoj legalnog tržišta ribarske luke, veletržnice i tako redom. No, i ministar sam tvrdi da to nije lako, jer da bi se ribarske luke mogle graditi mora ih se ugraditi u prostorno plansku dokumentaciju, koju donosi lokalna samouprava: «Na žalost, negdje imamo problema jer se na neadekvatan način valorizira značaj ribarstva i daju se prioriteti marinama i turističkim djelatnostima. Turizam ne može ići bez ribarstva, poglavito ono što želimo u turizmu.» Ministarstvo poljoprivrede će podržati sve projekte gdje se steknu preduvjeti za izgradnju veletržnica. U čitavoj Hrvatskoj, što na obali, što u unutrašnjosti, predviđeno je za sada osam veletržnica. Dvije bi najvjerojatnije bile u unutrašnjosti. Turistički su djelatnici članovima Vlade poručili da potiču zapošljavanje u turizmu. Također smatraju da se ne bi trebalo prekruto gledati na kategorizaciju hotelskih kuća. Tako je jedan od ugostitelja iznio stav da bi se, primjerice, hotelu koji ima par metara prostora manje nego je propisano trebalo progledati kroz prste ako ima bazen, koji po dodjeljenom broju zvjezdica ne mora imati.
Sastanak članova Vlade i gospodarstvenika u Zadru nije i neće donijeti velike promjene, no doprinos je boljoj komunikaciji, a time i razumijevanju onih koji zakone donose i onih koji se s njima susreću u vođenju poduzeća. Prinos je to i stvaranju zdravog gospodarsva na kojem počiva čitava država i životni standard njezinih građana.