Pakt za euro i provjera izdržljivosti nuklearki

„Zaključili smo euro-plus-pakt i pozdravljam da će nam se uključiti još šest zemalja“, nalasio je predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy. Članice eurozone na dobrovoljnoj bazi usuglasile su se oko socijalne, porezne i proračunske politike. Pakt kojeg je pokrenula Njemačka, ima za cilj da eurozona postane konkuretnija, ali da ostane otvorena i za ostale nečlanice eurozone koje su dio EU-a, pa su se pridržile Poljska, Bugarska, Rumunjska, Latvija, Litva i Danska.

Naravno da to sebi i drugima nitko u EU ne želi, ali šefovi država i vlada zemalja članica Unije ipak su zadovoljni, jer kada se za nekoliko godina u sličnoj teškoj financijsko situaciji kao danas Portugal nađe neka zemlja članica, na raspolaganju stoje instrumenti za svladavanje budućih kriza. „To je ipak nešto čime se možemo ponositi. Još samo prije godinu dana, nitko se ne bi kladio da će EU imati takve instrumente“, istaknuo je Barroso.

Njemačka prije parlamentarnih izbora uplaćuje manje u fond

Niti ovoga puta na summitu Europske unije nije išlo bez odmjeravanja snaga. Njemačka je dobila više vremena za uplatu svojih financijskih obveza u zaštitni fond, a time je ostvaren barem jedan cilj: prije njemačkih parlamentarnih izbora Njemačka neće morati uplatiti u fond 11 milijardi već samo četiri milijarde. Zadovoljni su i ostali. Više novca za zemlje u velikim dugovima, više konkuretnosti i oštrija pravila za nacionalne proračune – za sve to Europska unija zaslužuje velike pohvale. I predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy je naveo da je sve o čemu se EU odlučila na dvodnevnom summitu – ključno. No da li zaista postoji razlog za opuštenost, pokazat će proljeće koje je u Europi tek počelo, jer u ovom godišnjem dobu Portugalu prijeti državni stečaj.

Dogovor oko provjere izdržljivosti nuklearki u Europi

Nakon nuklearne katastrofe u Japanu šefovi država i vlada 27 zemalja članica dogovorili su iscrpno testiranje sigurnosti europskih nuklearnih elektrana. „Sigurnost atomskih centrala u Europi treba provjeriti pod hitno“, zatražio je predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy. „To ima najveći prioritet“, nastavlja on i dodaje kako „Europa želi postaviti najviše standarde nuklearne sigurnosti“. Posebice susjedne zemlje Europske unije, ali i ostatak svijeta trebao bi se priključiti provjeravanju sigurnosti nuklearki. U Europskoj uniji terstiralo bi se 143 nuklearke, a u cijelome svijetu postoji gotovo 450 atomskih centrala. Njemačka kancelarka Angela Merkel je poručila kako testovi u Europi moraju biti jedinstveni. „Potrebno je za Europu povući pouke iz zbivanja u Japanu“, rekla je Merkel. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je kako su za testiranje potrebni „jasni i zajednički kriteriji“, a uloga Europske komisije je da „uvjerljivo provede spomenuta testiranja nuklearki“. Europska komisija će predložiti da se testiraju sve nuklearke u Europi.

Kriteriji provjere određuju Europska komisija i Europska skupina za reguliranje atomske energije (ENSREG). Sama testiranja provodila bi nacionalna tijela u zemlja članicama EU-a, i ona bi dostavila rezultate Europskoj komisiji. Rezultate će Komisija ocijeniti. Francuski predsjednik Sarkozy, čija zemlja ima daleko najviše nuklearki u Europi (58) najavio je da će Francuska zatvoriti svaku atomsku centralu koja ne prođe provjeru izdržljivosti nuklearki.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić