Papina razmišljanja o izazovima suvremenih demokracija

Jedan sasvim normalan parlament doveo je u tridesetim godinama u Njemačkoj Adolfa Hitlera na vlast, stoji u knjizi Ivana Pavla Drugog ”Sjećanje i identitet”. Parlament je time otvorio put za Hitlerovu invazionističku politiku, za organiziranje koncentracijskih logora i masovno uništavanje ljudi. Kada se to ima na umu, moraju se preispitati pojedine parlamentarne odluke, koje zastupnici donose u današnjim demokracijama, pri čemu seodmah pomišlja na zakone o pobačaju. Ovom je tvrdnjom papa izazvao val negodovanja, prvenstveno židovskih organizacija. ”Ubojstvo milijuna ljudi ne može se usporediti s jednom osobnom odlukom nekog pojedinca, neke žene,” izjavila je dopredsjednica Centralnoga vijeća Židova Charlotte Knobloch: ”Mislim da bi se to trebalo apsolutno prepustiti ženama, a ne dovoditi u vezu ili nametati sukob savjesti zbog strašnih događaja u doba nacizma.”

Reakcija papinih suradnika bila je očekivana. Pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger je objasnio kako papa nije uspoređivao sustave, nego je upozorio na opasnost od zla, na koje nisu imune ni demokracije. ”Riječ je o istraživanju naše savijesti, a ne o izjednačavanju povijesnih zbivanja,” rekao je Ratzinger.