Pentagon se bori protiv samoubojstava

Kritika je bila više nego jasna: govorilo se o "promašenim prilikama ohrabrivanja onih kojima je potrebna pomoć", "diskriminaciji i nečasnom ophođenju" te na kraju o "sniženju borbene spremnosti postrojbi kroz preučestalo sudjelovanje u borbenim aktivnostima". To su samo neki od detalja izvješća jedne radne skupine za prevenciju samoubojstava unutar američke vojske koja je godinu dana na terenu skupljala podatke.

Bolje trpjeti nego otići psihologu

Pentagon je radnu skupinu osnovao još 2009. reagirajući tako na uzastopno povećanje broja samoubojstava među 1,4 milijuna pripadnika Američke vojske. Jedan od rezultata ovih mjera bilo je i otvaranje ureda unutar Pentagona koji se bavio ovim problemom. Mjere su provedene no rezultat je izostao. Nakon što je prošle godine pao broj samoubojstava među pripadnicima američke vojske ove se godine opet povećao. U prvih pet mjeseci ove godine na sebe su ruku digla 154 pripadnika Američke vojske. Istodobno je manje od polovice ovog broja poginulo u vojnim operacijama. Pripadnika radne skupine za prevenciju suicida unutar Američke vojske Alana Bermana ne čudi ovakav razvoj događaja. On smatra da je za promjenu pojedinih struktura i procesa unutar vojne hijerarhije koje pogoduju porastu broja samoubojstava, potrebno vremena. On kao primjer navodi činjenicu da su položaji unutar hijerarhije poslovi s različitim plaćama. Tko se nalazi na nekoj dobro plaćenoj funkciji se u pravilu skanjuje potražiti pomoć psihijatra jer vjeruje da bi ga to stajalo dobro plaćene funkcije. "Sustav pojačava uvjerenje da svatko svoje probleme mora zadržati za sebe", kaže Berman. On stoga traži promjene koje bi jamčile povratak na staro radno mjesto u slučaju psihološke terapije. Naravno ukoliko ona pokaže rezultate.

Najveći problem

"Mi smo svjesni toga da su osobe s mentalnim problema nažalost stigmatizirane", kaže glasnogovornik Pentagona John Kirby u jednom internom priopćenju. On u istom dopisu ističe kako su samoubojstva među članovima Američke vojske jedan od "najkompliciranijih i najaktualnijih" prolema koje trenutno muče oružane snage SAD-a. "Broj samoubojstava se u posljednjih 10 godina udvostručio", kaže Kirby. Jedan od najvažnijih razloga povećanju broja samoubojstava je i činjenica da su u istom razdoblju SAD ušle u dva rata, u Iraku i Afganistanu. I to su, kako naglašavaju psiholozi, ratovi u kojima je psihička opterećenost vojnika, zbog mnogih civilnih žrtava, posebno velika. Isto tako i javne rasprave o pravednosti i svrsishodnosti ovih ratova utječu na psihičko stanje vojnika.

Tomu treba pridodati i probleme koji muče i civilno stanovništvo. Sve manje novca i neizvjesna budućnost. "Sve više vojnika na frontu se muči s pitanjima: hoći li moći otplatiti kredit, kako ću othraniti djecu", kaže psiholog Jonathan Shay. Osim toga služba u vojsci odavno ne jamči, kao što je to nekada u pravilu bio slučaj, zaposlenje u civilu.

Niski kriteriji

No ono što je psihologe na najnovijim statistikama iznenadilo je činjenica da povećan broj samoubojstava nije pod svaku cijenu povezan s povećanim angažmanom na bojišnici. "Najveći broj samoubojstava bilježemo među onim vojnicima koji nikad nisu bili na frontu", naglašava Berman. Porast razine psihičkih poremećaja objašnjava se djelomično i činjenicom da se Ministarstvo obrane svake godine suočava s manjkom novaka pa su sniženi i zdravstveni kriteriji za ulazak u oružane snage. Psiholozi stoga očekuju da će se, usprkos pokrenutim protumjerama, trend visokog broja samoubojstava održati.