Perad je (za sada) još uvijek omiljena

Nijemci u prosjeku pojedu gotovo 90 kilograma mesa godišnje – najviše jedu svinjetinu (više od 50 kg). Prije četiri godine govedinu je s drugog mjesta potisnula perad – svaki Nijemac u godini pojede približno 18 kilograma. Trend je uzlazni, jer to je meso u njemačkoj ishrani dugo imalo podređenu ulogu. Još prije trideset godina potrošnja peradi u Njemačkoj bila je dvostruko manja. Zanimljivo je da u ovoj zemlji općenito opada zanimanje za meso, ali potrošnja peradi raste. No, bez obzira na to Nijemci su daleko ispod svjetskih prvaka u trošenju piletine, puretine i ostale peradi: Amerikanac u prosjeku pojede više od 47 kilograma. U europskom okružju za perad se više od Nijemaca odlučuju Francuzi, Britanci i Irci.

Za dva sata putnicima oduzeto 800 kg mesa

Od ukupno milijun i 470 tisuća tona neke ptice koja je došla Nijemcima na tanjur, svaka peta stigla je iz inozemstva, i to gotovo isključivo iz europskih zemalja. U privih šest mjeseci ove godine uvezeno je gotovo 70 milijuna živih pilića, pataka, gusaka i purana - 99,8 posto bilo je iz zemalja Europske unije. Tvrdi se da iz područja koja su trenutno pogođena ptičjom gripom – Grčke, Turske, Rumunjske i azijskih zemalja - u proteklih pet godina nije stigla ni jedna živa ptica.

Jedna od mjera koja je odmah uvedena, naravno, je kontrola uvoza, no zastrašujuće je da je, kada se se počele provoditi te pooštrene mjere, na frankfurtskom je aerodromu za samo nekoliko sati zaplijenjeno 800 kilograma mesa, koje putnici nisu smjeli nositi sa sobom.

Samo da se ne reagira histerično

Ono čega se poljoprivrednici sada najviše boje jest da – kao što je to bilo kod BSE-a, ljudi zbog straha da bi se mogli zaraziti, jednostavno prestanu jesti perad. Stoga je razumljiv apel glavnog tajnika Njemačkog saveza seljaka Helmuta Borna: «Moja je molba potrošačima da ne reagiraju histerično. Proizvodi su sigurni, stvarno su najbolje moguće kontrolirani. Najgore što nam se može dogoditi, odnosno onima koji drže farme peradi jest da ljudi prestanu trošiti, da dođe do drastičnog pada potrošnje kao što se sada dogodilo u Turskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, u regijama gdje je bilo prvih slučajeva. Naši proizvodi od peradi, svejedno jesu li to jaja ili meso stvarno su sigurni i potrošači nam mogu jednostavno mogu pomoći ako ne dopuste da ih se sludi.»

Rasprava o zaštiti njemačke peradi od ptičje gripe traje već mjesecima – od kako se ona pojavila u Aziji. Seljake ni malo ne oduševljavaju slike masovnog uništavanja jata u kojima se pojavila bolest. «Zbog toga Njemački savez seljaka odavno već traži cijepljenje umjesto ubijanja,» naglašava predsjednik te udruge Gerd Sonnleitner.

Iako se već godinama vodi pravi rat između onih koji perad ne drži u kavezima i pristaša tradicionalnog intenzivnog uzgoja, danas su svi pozdravili odluku da sve životinje moraju pod krov. A kako bi se stvorila slika njihovog odnosa, iznesimo podatak da je, od približno 45 milijuna nesilica u Njemačkoj, oko deset posto na gospodarstvima koje životinje drže na otvorenom. -

Trajnija zaštita mrežama?

«Naravno da se perad, upravo na našim eko-gospodarstvima i onima koji životinje drže na otvorenom, sada može smjestiti u zatvorene prostorije, dva tri tjedna. Ali ako će ovo potrajati, onda imamo stvarni problem i moramo razmisliti što možemo učiniti.» naglasio je Helmut Born. Naglasio je kako se razmišlja o postavljanju mreža koje bi spriječile kontakt životinja s divljim pticama.»

No, seljaci ipak moraju računati s gubicima. «Već desetljećima imamo fondove u koje izdvajamo za saniranje posljedica od zaraza kod životinja. Te smo fondove posljednjih nekoliko godina povećali. Sada govorimo o virusu ptičje gripe, ali postoje i druge bolesti - sjećate se slučajeva sa slinavkom i šapom. U tom se fondu poljoprivrednici međusobno solidarno poravnavaju, kako bi pomogli onima koji su pogođeni. Međutim, ako se dogodi stvarno velika zaraza, strahujem da će to premašiti mogućnosti ove blagajne i nadamo se da tada javne blagajne nadležne za poljoprivredu pogođena gospodarstva neće ostaviti na cjedilu» napominje glavni tajnik Njemačkog saveza seljaka.

U ovom trenutku ipak ima i onih koji će od ptičje gripe profitirati, ali oni ne dolaze iz agrara. Riječ je o farmaceutskom koncernu Roche koji je naprosto zapljusnut narudžbama za njegov Tamiflu, jedini lijek koji učinkovito suzbija gripu. Roche je promet s tim lijekom u odnosu na prošlu godinu povećao za 260 posto.