Pesimistično o Balkanu - plaće neće rasti, kredita neće biti
6. studenoga 2009
Posljedice krize ublažavaju fondovi Europske unije koja je prvobitnu kreditnu pomoć od 120 milijuna eura u međuvremenu povećala na 165 milijuna. Negativne posljedice financijske krize ne predstavljaju opasnost samo za ekonomsku, već i za političku stabilnost, prije svega, u zemljama zapadnog Balkana. Zemlje koje su više uključene u svjetske gospodarske tokove više su i pogođene krizom. Najcrnji statistički pokazatelji odnose se na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju, dok je u Hrvatskoj situacija za sada najstabilnija, kaže Gernot Erler, Predsjednik društva za jugoistočnu Europu i zastupnik Bundestaga. ”To je posebno bolno, jer je posljednjih godina zabilježen gospodarski oporavak sa stabilnom i visokom stopom rasta nakon teških sukoba u 90-tima.”
Zbog ekonomske krize, u Srbiji je za samo 12 mjeseci posao izgubilo preko 160 tisuća ljudi. Kreditno sposobni građani se manje zadužuju, a oni već zaduženi vraćaju ostatak duga. Vlasnici malih i srednjih poduzeća imaju sve više poteškoća s likvidnošću, jer im se teže odobravaju krediti, kaže Radovan Jelašić, predsjednik Nacionalne banke Srbije. ”Nije problem što će se dogoditi za nekoliko mjeseci, već je veći problem što će biti osnovni pokretači novog ekonomskog razvoja sljedećih tri do pet godina, uzimajući u obzir da plaće neće moći rasti kao što su do sada rasle, da kredita neće biti toliko i po toj cijeni kao do sada, i da ni strane investicije neće biti na razini kao prije.” Teško će se ponoviti rast BDP-a od 2001. do 2008. godine, jer potražnja domaćih proizvoda i usluga zbog besparice sve više opada. Recept za uspjeh i izlazak iz krize je izvoz, za što su opet potrebna makroekonomska i politička stabilnost, dobra infrastruktura i političko lobiranje, ocjenjuje Jelašić.
Ima još nade
U analizi konkurentnosti europskog „Ekonomik foruma”, Hrvatska se od 133 zemlje našla na 72. mjestu. Država je zadužena sa 41 milijun eura, reforme javne uprave stagniraju, a korupcija cvjeta, kaže Ralf Blomberg, predsjednik Njemačko-hrvatske trgovačke komore. ”Javna uprava mora postati efikasnija, jer se 86 posto državnih prihoda izdvaja za troškove uprave.” I pored činjenice da svaka zemlja jugoistočne Europe ima neiskorištene gospodarske potencijale, za izlazak iz krize najvažnija je ipak njihova regionalna suradnja, smatra Jelica Minić, zamjenica glavnog tajnika Savjeta za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu. ”Koliko god bi svaka zemlja pojedinačno i mogla imati neke atraktivne resurse, svaka je malo tržište, pogotovo za velike projekte iz područja infrastrukture.” Optimistične signale za cijelu jugoistočnu regiju šalje i Krasen Stančev, direktor Ekonomskog instituta u Sofiji. ”I na istoku ima još slobodnog novca, a pod istokom mislim na Rusiju, Tursku, srednju Aziju, Bliski istok i Perzijski zaljev.”
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Nenad Kreizer