Plaćanje karticom može biti skupa zabava

Zato je i Europska unija odlučila stati na kraj tom samoposluživanju iz džepova građana i najavila kako će, ustreba li, donijeti i poseban propis o najvišoj visini naknade.

Kad u nekom restoranu ili u robnoj kući na pitanje «Želite li platiti kreditnom karticom?» odgovorite potvrdno, to vas može skupo stajati. U zemljama članicama Europske unije za obračune s VISA-om ili MASTERCARD-om vrijede potpuno različiti uvjeti. Europska je komisija predstavila izvještaj prema kojem su pristojbe za korištenje kartice u nekim zemljama 12 puta veće nego u drugim zemljama. I za vlasnike kartica i za trgovine te su pristojbe previsoke, žali se povjerenica Unije za tržišno natjecanje Neelie Kroes. «Banke traže do 2 posto provizije, i to je prosjek. To je zapravo isto kao dodatni porez na potrošnju», kaže ona.

Kartice bankama donose veliku dobit

Neelie Kroes želi da se tržište plaćanja karticama otvori za konkurenciju. U obračunu prometa kreditnih kartica banke diktiraju pravila igre, objašnjava ona i dodaje kako je tržište još uvijek previše koncentrirano na nacionalne granice, unatoč tome što granica u platnom prometu Unije zapravo nema. Mnoge velike banke ostvaruju 25 posto dobiti preko kartica, a odnos između dobiti i posla koji banke obavljaju u obračunima totalno je neproporcionalan, ukazuje Unijina stručnjakinja za tržišno natjecanje. «Imamo naznake da banke ostvaruju veliku dobit s karticama. Za potrošače bi bilo bolje kada bi konkurencija bila veća, prije svega međunarodna», kaže Neelie Kroes.
Banke i udruge za obračun prometa karticama do 21. lipnja mogu Europskoj komisiji predstaviti svoje viđenje tog problema. Nakon toga bi Komisija mogla pokrenuti postupak donošenja novih zakona. Povjerenica Neelie Kroes tvrdi da bi u slučaju otvorenog tržišta plaćanja kreditnom karticom u EU-u potrošači na pristojbama mogli godišnje uštedjeti 50 do 100 milijuna eura.