Pluto iz Portugala u cijeli svijet

Po pet radnika u zelenim kombinezonima sjede za zelenim strojevima neobičnog izgleda. Jedan stručni pogled, stisak na nožnu pedalu stroja i desetak čepova od pluta ispada iz kore. Pluto je prirodni proizvod iz kore hrasta plutnjaka, kvaliteta nije uvijek ista. Radnici provjeravaju kvalitetu svake kore koja ulazi u stroj. Uvježbani radnik u najvećem pogonu za preradu pluta u Portugalu u Mozelosu na sjeveru zemlje, dnevno može proizvesti i do 15.000 čepova.

Od sandala...

Portugal je svjetski prvak kada je pluto u pitanju. Prošle godine je zemlja prodala pluta u vrijednosti od gotovo milijardu eura. To je 7,5 posto portugalskog izvoza. Potražnja je u porastu. Pored čepova za boce, na što još uvijek otpada tri četvrtine proizvodnje, portugalski pluto se koristi u građevinskoj, ali i modnoj industriji. "Sve je počelo sandalama jednog poznatog njemačkog proizvođača cipela. Sada se od pluta prave i mini suknje i kišobrani", kaže Carlos de Jesus, voditelj marketinga tvrtke za preradu pluta Amorim. Pluto kao materijal je dakle osvojio i modnu branšu.

No prije toga ovaj prirodni i jedinstveni materijal je svoju primjenu pronašao i u drugim granama kako na zemlji tako i u svemiru. Pluto se naime već dugo koristi kao izolacijski materijal u gradnji svemirskih modula. Zbog svoje male težine pluto je idealan materijal i u zrakoplovnoj industriji, ali i mnogo „zemaljskijim" prijevoznim sredstvima poput tramvaja. Njemački Siemens već godinama koristi pluto u svom prometnom sektoru. Najlakši tramvaj na svijetu dolazi iz Simensa i zahvaljujući plutu je 18 tona lakši od sličnog vozila s konvencionalnim materijalima.

...do građevnog materijala

Kao građevni materijal pluto već odavno služi za pokrivanje zidova i podova i pokazao se kao idealan izolacijski materijal za zaštitu protiv buke, vlage i hladnoće. Ploče od prešanih i slijepljenih komadića pluta u međuvremenu čine gotovo četvrtinu izvoza pluta. Njemačka je najveći kupac u ovom segmentu. Što se klasičnih čepova za boce tiče, potražnja u nekim europskim zemljama je pala. Pluteni čep sve češće, pogotovo u vinarskim područjima u Njemačkoj i Austriji, zamjenjuje metalni čep. No usprkos tomu, globalno gledano, tržište za klasični pluteni čep raste. Pritom treba razlikovati čepove od prešanih i lijepljenih komadića pluta pa do vrhunskih čepova od prirodnog pluta. Sve je pitanje cijene: najpovoljniji pluteni čepovi stoje oko 3 euro centa dok oni najkvalitetniji i dva i više eura.

Borba protiv mirisa čepa u vinu

„Mi smo puno energije uložili u tehnologije koje će poboljšati kvalitetu prirodnog čepa", kaže De Jesus. U to prije svega spada uklanjanje štetne tvari tri-kloro-anizola koji je glavni uzrok kada se dogodi da „vino miriše po čepu", što ga čini neprikladnim za konzumaciju. Zahvaljujući novim metodama, proizvođači u međuvremenu jamče da njihov skupi čep neće pokvariti još dragocjeniju kapljicu.

U međuvremenu 750.000 hektara Portugala pokrivaju šume hrasta plutnjaka. To je materijal koji raste, ali koji iziskuje strpljenje. Kora hrasta za komercijalnu upotrebu se može koristiti tek nakon što je drvo napunilo 25 godina. Cilj je što efikasnija upotreba skupocjenog i jedinstvenog materijala. Tako bi i radnike s početka priče, unatoč njihovom iskustvu, uskoro mogli zamijeniti roboti koji ne samo da preciznije režu čepove iz kore nego su u stanju ispitati i kvalitetu. Tehnika u službi prirode.