Počinitelji teških zločina uskoro na slobodi?

Šta učiniti sa čovjekom koji je prije 14 godina žicom zadavio djevojku u šumi i potom imao snošaj s njenim mrtvim tijelom? Odslužio je propisanih deset godina zatvorske kazne, no kada je trebao izaći na slobodu stručnjaci su procjenili da je on i dalje opasan po društvo. Na neograničeno vrijeme je smješten u posebne ustanove zatvorenog tipa. U Njemačkoj ima mnogo ovakvih slučajeva, a pojedini optuženici obratili su se Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Taj je sud u prosincu 2009. godine presudio da izricanje te mjere predstavlja kršenje ljudskih prava. Renate Jaeger, sutkinja koja je sudjelovala u donošenju te odluke, obrazlaže: "Sa stajališta onih protiv kojih je izrečena ta mjera to znači da oni i dalje ostaju u zatvoru u kojem imaju samo malo veću slobodu. Za njih je to još uvijek potpuno oduzimanje slobode." Drugim riječima, Međunarodni sud je utvrdio da zadržavanje optuženika i nakon odsluženja zatvorske kazne u ustanovama zatvorenog tipa predstavlja kršenje njihovog temeljnog prava na slobodu.

Presudu Međunarodnog suda za ljudska prava s istim obrazloženjem danas (4.5.) je potvrdio i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke. Postupak pred Ustavnim sudom je pokrenut na temelju tužbe četiri osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu zbog seksualnog zlostavljanja, teške krađe i ubojstva i koje su zbog postojanja opasnosti od ponovnog počinjenja takvih kaznenih djela nakon zatvora bile smještene u ustanovu pod nadzorom sigurnosne službe. Suci Ustavnog suda dali su zakonodavcu do 31. svibnja 2013. godine rok za donošenje novog zakona koji će regulirati ovu problematiku, ali tako da se kod zadržavanja u ustanovama zatvorenog tipa u prvom redu radi na omogućavanju uključivanja počinitelja u društvo. Osim toga, boravak u takvim ustanovama mora što je moguće više biti sličan životu u slobodi, što znači da počinitelju moraju biti mogući redoviti socijalni i obiteljski kontakti.

"Žrtve stavljene u drugi plan"

Helmut Rüster iz Organizacije "Bijeli krug", koja pruža pomoć žrtvama i njihovim obiteljima, smatra da je odluka Ustavnog suda pogrešan signal. Odluka je u interesu počinitelja, a zaštita društva je stavljena u drugi plan, komentira Rüster: "Sa stajališta žrtve ova je odluka potpuno neshvatljiva. One ne znaju kako da se s time nose. Preživjele su zločin, neke od njih i danas pate zbog posljedica, a neke to čine cijeli svoj život. Sada moraju gledati kako se oni, koji su im nanijeli štetu, mogu slobodno kretati."

Već nakon što je Međunarodni sud za ljudska prava donio presudu, u Njemačkoj je oko tridesetak počinitelja pušteno na slobodu. Podvrgnuti su terapijama u psihijatrijskim ustanovama i nalaze se pod stalnom prismotrom policije. Za nadgledanje jedne osobe tijekom 24 sata potrebno je 25 policajaca, a to je dugotrajan proces koji mnogo košta, kaže predsjedavajući Sindikata policije Njemačke Rainer Wendt. "Suci su uzeli u obzir isključivo ljudska prava počinitelja, a interese mogućih žrtava su potpuno izostavili. Njemačka javnost za to ne može imati razumijevanja", smatra Wendt.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm