Položaj Vučića odlučuje izbore

„Istraživanja koja smo proveli uoči izbora pokazuju da postoji više nego dominantna pozicija Srpske napredne stranke (SNS)“, kaže za DW Đorđe Vuković iz Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). „Njihov rejting se kreće oko polovine onih koji će izaći na izbore. Poslije njih je Socijalistička partija Srbije (SPS), u koaliciji sa Jedinstvenom Srbijom (JS), koja nema puno razloga za brigu oko svog rezultata. Sve ostale stranke i koalicije su u zoni rizika, i one se kreću u rasponu više od tri, a manje od osam posto glasova. U toj grupi su Srpska radikalna stranka (SRS), Pokret Dosta je bilo, Demokratska stranka (DS), Koalicija SDS-LDP-LSV, i Dveri-DSS. Ta situacija se ipak mijenja, i sve one se nalaze oko izbornog praga od pet posto. Iznenađenja su ipak moguća, ali trebalo bi se dogoditi zaista neko veliko iznenađenje da se izgubi ta dominantni položaj SNS-a“, naglašava Vuković.

Premoćni položaj SNS-a

Vladajuća stranka premijera Aleksandra Vučića trpjela je u prethodnom razdoblju brojne kritike i bila predmet brojnih afera. Predbacivao joj se loš odnos prema medijima, netransparentni ugovori, imovinsko-financijske afere koje su se pravdale krivotvorenim potpisima, a s patriotske strane trpjela je i oštre kritike zbog Briselskog sporazuma (sporazum između Beograda i Prištine o postupnoj normalizaciji odnosa) i približavanja NATO-savezu. Međutim, sve to nije narušilo njezinu dominantan položaj kod birača. Đorđe Vuković to objašnjava činjenicom da većina građana zamjerke Vučiću ipak nije doživjela pretjerano negativno. „Druga dimenzija, koja je vidljiva i u našim istraživanjima, pokazuje da građani priznaju da teško žive, ali nikada u Srbiji nije postojao ovoliki broj onih koji smatraju da Srbija ide u dobrom smjeru. Oni imaju vrlo visoka očekivanja i smatraju da ta očekivanja na pravi način realizira prije svega premijer Aleksandar Vučić. Jer, ovo je politička kampanja koja se ne oslikava u jednoj stranci nego u jednom čovjeku. A pritom se još uvijek bivša vlast doživljava kao razlog za mnoge nevolje i probleme koje sada imamo.“

Samo vođe donose glasove

Predstojeće izbore će zbog svega toga prije svega odlučiti povjerenje u vođe, ističe Đorđe Vuković: „To je tema. I to je ta volja ili nevolja ovog političkog sustava u Srbiji – ljudi vole imati jednog čovjeka i da kroz njegovu prizmu vide i ostvarenje nekih svojih potreba. Za sada postoji najveće povjerenje u Aleksandra Vučića i ta njegova pozicija će odlučiti izbore. Tako je i za druge stranke. Ovdje zaista vrlo malu ulogu igraju programi i ideje, važno je da imate istaknutu osobu koji može izraziti ono što građani žele čuti. Programske razlike su u petom planu“.

Ključ naprednjačkog uspjeha

Politički analitičar Milan Nikolić smatra da je ključ visokog rejtinga SNS-a u kombinaciji njegove patriotske prošlosti i sadašnje želje da Srbiju uvede u Europsku uniju:

„To je od početka bila primamljiva kombinacija građanima. Birači bi, dakle, htjeli da pravi patrioti vode brigu o ulasku u EU i da oni pri tome u tom procesu ne budu prevareni, da ne budu ucijenjeni, da ne izgube ovo ili ono. S druge strane, na žalost, i oni su prihvatili jednu neoliberalnu politiku koju predstavlja Svjetska banka i MMF. To je zastarjela doktrina koja nigdje na svijetu nije donijela gospodarski rast i to će biti veliki problem i naredne vlade. Jer, uskoro se ona zaista više neće moći pozivati na to da su svi gospodarski problemi vezani uz bivšu vlast, i građani će u tom smislu tražiti neke odgovore i odgovornost“.

Desnica na istoj razini

Kad je riječ o takozvanom patriotskom imidžu SNS-a i Aleksandra Vučića, on je tijekom proteklih godina više puta dovođen u pitanje od strane patriotske oporbe i nacionalističkih pokreta. U tom smislu, Vučiću se najviše zamjeralo potpisivanje Briselskog sporazuma i sporazuma s NATO-savezom. Milan Nikolić kaže da mu ni to nije narušilo rejting jer su građani ipak negdje duboko svjesni da Srbija nije uspjela zadržati Kosovo. „Međutim, i dalje je to iz sentimentalnih razloga vrlo nezgodno reći, a narod zna kako tu stvari stoje. Kosovo kao i NATO su teme kojima se stoga može lako emocionalno manipulirati. Što se tiče NATO-a, tamo niti nas tko zove, niti je to zaista neki uvjet za približavanje EU“, kaže Nikolić.

Postoje i upozorenja da Srbija skreće udesno, kako jačaju desne snage, i da će u sazivu novog parlamenta ponovo biti daleko prisutnije desničarske političke stranke. Milan Nikolić ocjenjuje da su te procjene ipak pretjerane. Prema njegovim riječima, postotak desno orijentiranih birača se u Srbiji kreće između 10 i 15 posto, a to je, kako tvrdi, daleko manje nego recimo u ostalim zemljama regije.

Đorđe Vuković također smatra kako nije primjetan porast desnice. „Taj broj birača u Srbiji varira, ponekad čak ide i do trećine, ali to što oni tako misle i što sebe vide kao desničare, ne znači da glasaju samo za stranke desnice. Oni glasaju za SNS, pa čak i za Liberalno-demokratsku partiju (LDP), pa i za Ligu socijaldemokrata Vojvodine (LSV). Na prošlim izborima su desne snage imale nekih 15 posto glasova, ali nisu bile zastupljene u parlamentu. Sada očekujem da one postignu isti rezultat, samo s nešto drugačijim rasporedom snaga, a tu prije svega mislim na SRS i koaliciju DSS-Dveri. Dakle, u principu nema povećanja broja glasača desnih snaga“, procjenjuje Vuković.