Ponuda za brigu o djeci u Europi je nedostatna
19. svibnja 2006
Sve manje Europljana se odlučuje na dijete. Razlozi za to su različiti: neki parovi postaju kasnije roditelji zbog dugog trajanja izobrazbe, drugi se odriču dobivanja djece iz straha od financijske budućnosti. U mogim zemljama Europe nedostaju ponude čuvanja djece zaposlenih majki. Očita su dva trenda: tamo gdje je briga o djeci dobro organizirana, rađa se i više djece. Osim toga, sve više očeva želi sudjelovati u odgoju djece.
Početkom svibnja 2006. njemačka je Vlada usvojila Zakon o roditeljskom doplatku. Kako bi se povisila niska stopa nataliteta od sadašnjih 1,3 djeteta po ženi, od iduće godine, roditelji koji nakon rođenja djeteta ostaju kod kuće trebali bi dobivati 80 posto svoje posljednje neto-plaće. Roditeljski doplatak država plaća godinu dana do maksimalnog iznosa od 1800 Eura. Ta državna podrška produljava se za još dva mjeseca ukoliko i drugi partner- većinom otac- čuvanje djeteta preuzme na dva mjeseca. To novo pravilo pozdravlja glavni tajnik CDU-a Ronald Pofalla:
«Time se potiče očeve da se više uključe u odgoj djece. Taj poticaj - roditeljski doplatak- smatramo jednom od odlučujućih sustavnih promjena.»
Model roditeljskog doplatka prvobitno potiče iz Švedske, gdje stopa nataliteta iznosi 1,8 djeteta po ženi. No, uspješnoj stopi rađanja u Švedskoj doprinosi i dobra ponuda za brigu o djeci, a zahvaljujući opsežnoj ponudi mogućnosti čuvanja djece i ostale skandinavske susjedne zemlje u europskoj statistici natalitetta su na vrhu.
Predvodnice u stopi rađanja djece su Francuskinje. S prosječno 2 djece po ženi, Francuska se ubraja u najplodnije na kontinentu. Tamo je briga o djeci zajamčena već nekoliko tjedana nakon poroda. Jeanne Fagnani iz Nacionalne istraživačke ustanove CNRS u Parizu je stručnjakinja za europsku obiteljsku politiku: «Ponuda za brigu o maloj djeci je jasna prednost Francuskinja.»
Dadilje u Francuskoj dobivaju državnu podršku, a s dvije godine mali Francuzi dolaze u vrtić: Ecole Maternelle. Tamo uče čitati, pisati i računati.
I dok se u Francuskoj može govoriti o babyboomu, u dijelovima Zapadne Europe, stopa poroda u proteklim je desetljećima dramatično pala. Njemačka, Španjolska i Italija su sa stopom između 1,2 i 1,3 djeteta po ženi sasvim pozadi. Kao glavni razlog smatra se loše organizirana mreža za brigu o djetetu.
No i u Istočnoj Europi situacija je problematična. Prije prevrata 1989. država je jamčila sveobuhvatnu brigu o djeci, a time i usklađenost obitelji i posla.
Nakon 1989. na osnovi nezaposlenosti i gospodarske nesigurnosti stopa rađanja pala se od prosječno 2,2 do 1,2 djeteta po ženi. K tome su općine počele zatvarati vrtiće, jedan za drugim. Danas se nedostatak tih mjesta u vrtiću znatno osjeća. Kako bi svladala taj problem, češka je Vlada npr. izdala novi zakon: roditelji imaju pravo tri godine na 4 sata dnevno slati svoju djecu u vrtić. No, vrtići su time preopterećeni, tuži se praška odgajateljica u vrtiću Lucie Svercova: «Sada imamo financijske probleme, time što nam dolazi sve više djece na samo 4 stata dnevno. Za tu djecu naime, od Okruga dobivamo samo polovicu novčanog iznosa, a defacto s njima imamo isto toliko posla kao i s djecom koja u vrtiću borave cijeli dan, budući da si roditelji mogu izabrati kada će dovesti djecu. Znači, besmisleno je zaključiti da trebamo manje odgajateljica.»
Briga o djeci velik je problem i u Poljeskoj. Vrtić je skup, pa si puno obitelji takvu vrstu brige o djetetu ne može priuštiti. Zbog toga, Mariola Stawoski, majka dvoje djece, ostaje kod kuće: «Za dvoje djece morali bismo plaćato onoliko koliko bih ja zaradila. Zašto bih onda trebala ići raditi, kada cijelu mjesečnu plaću moram potrošiti na vrtić?»
Gospodarska prespektiva, sveobuhvatna pristupačna ponuda ustanova za čuvanje djece i financijska podrška su čimbenici koji pozitivno utječu na stopu nataliteta. Usporedba europskih zemalja pokazuje da tamo gdje su ta tri čimbenika prisutna, rađa se i najviše djece.