Portugal: Protest protiv solarnog parka

Mir i tišina. To je ono što ovamo privlači ljude iz velegrada. Pogled na nježne brežuljke pod plavim nebom, u daljini se vidi hrast plutnjak, miriše na ružmarin. Susana i Ricardo Vaz ovamo su stigli prije 20 godina – iz portugalskog glavnog grada Lisabona preselili su u ruralni Alentejo, regiju na jugu te zemlje. Htjeli su iza sebe ostaviti vrevu velikog grada, zamijeniti je spokojem, a jedno staro seosko imanje pretvoriti u mjesto za održivi turizam.

Ta idila, koja je do sada prehranjivala njih dvoje i njihovih troje djece, sada je ugrožena, smatraju Susana i Ricardo. "Ako naprave solarni park, mi možemo zatvoriti naš posao", kaže Vaz frustrirano dok ispija espresso na svojoj verandi. „To je kao da ti ispred nosa postave groblje. Nitko više neće htjeti doći kod nas.“ On nam pokazuje u daljinu, tamo gdje se krdo goveda poredalo na pitoreskan način. U pozadini se u smjeru neba protežu vodovi visokog napona. Nekolicina vjetrenjača se polako okreće. Umjesto krava tamo bi se ubuduće trebalo nalaziti more solarnih modula koji bi trebali proizvoditi ekološku struju za potrebe industrije u nekim drugim regijama.

Ovdje, kod gradića Cercala, udaljenog oko dva sata vožnje od Lisabona, investitor Aquila Capital iz Hamburga planira realizaciju ogromnog fotovoltaičkog projekta ukupne kapaciteta 270 megawatta (mw) i ulaganje u iznosu od 164,2 milijuna eura. Predviđeno je da se 380 hektara zemlje opremi solarnom tehnologijom, trafo-stanicama i električnim vodovima – te da se sve to ogradi žičanom ogradom. Nacionalna agencija za ekologiju APA već je dala zeleno svjetlo za realizaciju projekta.

Puno sunca, puno struje

Aquila u Portugalu upravlja solarnim portfeljom ukupnog kapaciteta od 700 mw, i vjerojatno je najveći igrač na fotonaponskom tržištu te zemlje. Portugal je privlačan tvrtkama koje se bave solarnim biznisom. Po kvadratnom metru solarno ozračenje na jugu Portugala godišnje doseže i 1900 kilovat-sati (kWh). Radi usporedbe: na sjeveru Njemačke je to samo 1000 kWh. Solarna energija nigdje u Europi nije tako jeftina kao u Portugalu. Tijekom dražbe u ljeto 2020. postignuta je cijena od 1,1 centa po kWh, to je do sada najniža zabilježena ugovorna cijena o otkupu solarne energije na Starom kontinentu.

A tko će biti mušterije? Kome se namjerava prodavati struju ubuduće? To je još otvoreno. Jedna mogućnost je da se uz pomoć visokonaponske mreže električna energija „transportira" u lučki grad Sines, udaljen oko 50 kilometara od novog solarnog parka. Tom je gradu potrebno puno čiste energije. Najveća morska luka u Portugalu naime ubuduće namjerava proizvoditi zeleni vodik za izvoz, a planirana je izgradnja jednog ogromnog centra za skladištenje podataka kojemu će biti potrebno 450 mw ekološke energije.

„Dijalog sa svim akterima i prije svega s našim susjedima i općinama u blizini projektne lokacije nam je jako važan", tvrdi se iz Aquile nakon novinarskog upita. Ta izjava je iritirala građansku inicijativu Juntos pela Cercal ("Zajedno za Cercal"). "Ovdje nije bio nitko iz Aquile, iako smo to poduzeće otvorenim pismom pozvali na razgovor", kaže Sergio Maraschin iz te inicijative.

Građani planiraju tužbu

Aquila podsjeća da je proces konzultacija bio otvoren u roku od 30 dana i da je na koncu organizirano i saslušanje samih građana, kako bi se čulo što oni kažu o tom projektu. Informacije su bile dostupne negdje na nekoj web-stranici, za koju nitko živ nije ni znao, uzvraća Maraschin. Javno saslušanje se održalo samo dva dana prije nego što je istekao rok za sudjelovanje u dijalogu. Zbog toga građanska inicijativa želi podići tužbu protiv projekta.

Puno nevjerice među ljudima u Alenteju izaziva i tvrdnja da će projekt „imati znatne pozitivne gospodarske učinke za regiju, te da će doprinijeti rastu i razvoju". APA je u međuvremenu analizirala planirani projekt i tvrdi: „Rad fotonaponske elektrane će po procjenama kreirati četiri trajna radna mjesta." Ako se potvrde brige obitelji Vaz, i ako doista budu morali zatvoriti svoj obiteljski biznis, samo zbog tog poteza jedne obitelji ova bi regija ostala bez četiri radna mjesta.

Podjela profita?

Građanska inicijativa naglašava da ona u načelu podržava solarnu energiju. "Ali prije nego što uništimo netaknute pejzaže i obradivo zemljište, trebali bismo to početi graditi na područjima nekadašnjih industrijskih postrojenja, starim kamenolomima ili kao u Njemačkoj, uz autoceste”, kaže Maraschin.

I u Njemačkoj se, kao posljedica pada cijena fotonaponskih postrojenja, sve više projekata realizira na zelenim livadama. I to potencijalno donosi konflikte, baš kao na jugu Portugala. Investitori bi zato trebali pravovremeno započeti dijalog s oponentima takvih energetskih projekata.

Jedna stvar je očito zajednička svim protivnicima fotovoltaika: svi oni traže svoj dio kolača, odnosno da i lokalna zajednica profitira od eksploatacije solarne energije. „Ne može biti da pogođene općine snose sav teret, a profit kompletno odlazi na druga mjesta.” Čini se da građanska inicijativa Juntos pela Cercal neće tako lako odustati od svojih zahtjeva, i da će nastaviti pružati otpor.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu