1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Posebna bojevna spremnost" i ruskog atomskog arsenala

27. veljače 2022

Dok Rusija govori o "agresivnom ponašanju Zapada", SAD i NATO najoštrijim riječima osuđuju stavljanje i ruskog nuklearnog arsenala u bojevnu spremnost. A i kod mirovnih pregovora Moskva postavlja uvjete.

https://p.dw.com/p/47gMs
Bildergalerie Atomwaffen 66 Jahre Hiroshima Russland Sowjetunion
Foto: AP

Ove nedjelje je ruski predsjednik Putin je pred kamerama ruske televizije naložio ministru obrane Sergeju Šojguu i zapovjedniku stožera Valeriju Gerasimovu neka i "strateške snage za odvraćanje" postave u posebnu bojevnu spremnost. To zapravo znači da Rusija u bojevnu spremnost stavlja i svoj nuklearni arsenal. Putin je to obrazložio kako "Zapad ne samo poduzima neprijateljske korake protiv naše zemlje u gospodarstvu, nego i čelnici iz vodećih zemalja NATO-a daju agresivne izjave o našoj zemlji."

Sergej Šoigu i Valerij Gerasimov
Ministar obrane i zapovjednik stožera su dobili zapovjed - i to pred kameramaFoto: Sputnik/Aleksey Nikolskyi/Kremlin via REUTERS

Smjesta je reagirala američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield je tu odluku osudila najoštrijim riječima: "To znači da predsjednik Putin nastavlja eskalaciju ovog rata na način koji je potpuno neprihvatljiv." Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg je na postaji CNN izjavio kako je to "opasna retorika" i kako je to "neodgovorno ponašanje".

Tajnik za odnose s javnošću Bijele kuće, Jen Psaki je izjavio kako "Putin opet izmišlja prijetnje kako bi opravdao buduću agresiju", baš kao što se vidjelo uoči napada na Ukrajinu. On je isto tako izjavio kako SAD "ima kapaciteta za obranu", a to se odnosi i na njene saveznike.

Ukrajinski vojnici
Prochena Zapada jest da je Rusija u Ukrajini angažirala već goleme snage - ali da se opasno preračunala kod otpora Ukrajinaca. Je li će onda atomsko oružje biti odgovor?Foto: Maksim Levin/REUTERS

Mirovni pregovori uz uvjete

Agencija Reuters citira američke službene izvore od kojih se čuje procjena kako je Rusija već do ovog trenutka u Ukrajini angažirala oko dvije trećine svojih borbenih snaga, lansirala preko 320 raketa, ali da daleko zaostaje od strateških planova. Gubici su mnogo veći nego što je ruski stožer očekivao jer je i otpor Ukrajine mnogo žešći nego što je bila procjena ruskih generala.

U svemu tome je tek malo nade za mirovne pregovore Ukrajine i Rusije: ukrajinski predsjednik Zelenski je ipak pristao na inicijativu bjeloruskog predsjednika Lukašenka i na sastanak izaslanstva, ali ne u Bjelorusiji na čemu je ustrajala Rusija, nego na granici između Ukrajine i Bjelorusije. Razlog odbijanja Zelenskog sastati se u Bjelorusiji jest što i iz te zemlje prodiru ruske jedinice na Ukrajinu.

No i nakon toga se iz Moskve čulo da će rusko izaslanstvo doći na te razgovore kako bi "Ukrajincima reklo" što treba reći.

aš(agencije)