Posljednje Vijeće SSP-a prije članstva Hrvatske u EU?

Na godišnjem sastanku najvišeg tijela koje nadzire provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i Europske unije, ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić izvijestila je svoje europske kolege, prije svega ministra za europske poslove Kraljevine Danske Nicolaia Wammena, o mjerama koje je Hrvatska poduzela kako bi riješila nedostatke koje je uočila Europska komisija i naznačila u posljednjem izvješću o monitoringu.

Danski ministar je izrazio zadovoljstvo što se hrvatske pripreme za članstvo nalaze u završnoj fazi i da ispunjavanje obveza ide u pravom smjeru, ali da je ostalo još nekoliko područja u kojima su potrebni dodatni napori. Povjerenik za proširenje Štefan Füle istaknuo je rezultate prvog sastanka Vijeća SSP-a od kako Hrvatska ima status pristupajuće zemlje. Napomenuo je i da je ovo možda i posljednji sastanak Vijeća SSP-a prije članstva Hrvatske u Uniji te da će Hrvatska nastaviti igrati važnu ulogu u regiji. Sastanak je bio prva prilika susreta nakon izvješća Europske komisije o monitoringu u travnju.

Ministrica Pusić je naglasila da je predstavila akcijski plan kojeg je hrvatska vlada usvojila 31. svibnja kao odgovor na izvješće o monitoringu. Akcijski plan sadrži 51 točku, među ostalim i rješavanje pitanja hrvatskih brodogradilišta do kraja ovog mjeseca. Pusić je dodala kako je na sastanku razgovarala i o regiji, posebice o stanju nakon promjena u Srbiji na mjestu predsjednika države: „Stanje je postalo zanimljivo, što pokazuje da i regionalna suradnja prolazi određene kušnje“.

U svojim internim radnim dokumentima Europska unija je ponovila svoj poziv Hrvatskoj da je za Zagreb ostalo još malo vremena do članstva koje treba iskoristiti za potpuno ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz procesa pristupanja. Europska je unija i tijekom sastanka s hrvatskom stranom opetovano naglasila da se prije svega radi o područjima pravosuđa i temeljnih prava te tržišnog natjecanja.

Zabrinutost zbog stanja u hrvatskom gospodarstvu

U Bruxellesu posebno velika zabrinutost vlada zbog stanja hrvatskog gospodarstva koje je, kako ističu u EU, „teško pogođeno svjetskom gospodarskom i financijskom krizom“. Zbog toga Europska unija poziva odgovorne u Hrvatskoj da pod hitno poboljšaju okvire za ulaganja i opće poslovanje u Hrvatskoj. Europska unija navodi kako program obnove gospodarstva, koji bi trebao stvoriti okvire za održivi rast, uključujući i dodatnu dinamiku na tržištu rada, u Hrvatskoj nije dao rezultata. U Hrvatskoj se bilježi pad zaposlenosti, a strana ulaganja gotovo su u potpunosti obustavljena, primjećuje Europska komisija. Bruxelles vidi razloge za ovako loše rezultate ne samo zbog loše poslovne i investicijske klime i okruženja nego prije svega zbog neučinkovitog sudstva i javne uprave u Hrvatskoj.

EU od Hrvatske traži da pod hitno popravi svoje investicijske okvire i stvori atmosferu koja će ohrabriti ulagače. Samo odlučnom i učinkovitom nastupu pravosuđa i javne uprave te donošenjem odluka na lokalnoj razini uz pomoć odgovarajućih zakona Hrvatska može ostvariti napredak na tom području, mišljenje je Europske unije.

Upozorenja zbog loših ulagačkih okvira i općenito loše investicijske klime stizala su čitav niz godina iz Europske unije na adresu Hrvatske. Povod su bile pojedinačne žalbe koje su stizale iz zemalja članica koje su prikazivale slučajeve svojih građana koji u Hrvatskoj nisu nailazili na jednako ponašanje i tretman kao prema domaćim investitorima.

EU: Hrvatska mora nastaviti borbu protiv korupcije

Europska unija posebnu pozornost daje i nastavku borbe protiv korupcije u Hrvatskoj i to kako na visokoj tako i na nižoj razini, kao i svim predmetima koji su vezani uz javne nabave. Niti ovaj puta nije izostao poziv Hrvatskoj da nastavi sa suradnjom u regiji kad su u pitanju suđenja ratnim zločincima. Pitanje kažnjavanja ratnih zločina za Hrvatsku i dalje predstavlja veliki izazov, ističe se iz Europske unije dodajući kako je vrlo važno da se Hrvatska suoči s problemom nekažnjivosti, prije svega jer velik dio predmeta tek treba ući u završno razdoblje.

Kada je riječ o političkim kriterijima, EU poziva Hrvatsku da uredi svoje biračke popise. Ističući važnost dobrosusjedskih odnosa, EU pozdravlja napredak u regionalnoj suradnji Hrvatske, posebice saborsku deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti na prostorima jugoistočne Europe u kojoj Hrvatska ističe da bilateralna pitanja, kao što su ona o granicama, ne trebaju ometati proces pristupanja zemalja kandidata.

I na koncu, Hrvatska je upozorena i pozvana da uvelike ubrza svoj rad na prevođenju i reviziji europske pravne stečevine, što mora biti dovršeno do datuma ulaska Hrvatske u EU, dakle do 1. srpnja 2013. godine.

Zabrinutost zbog predstojeće gay pride parade u Splitu

Na novinarska pitanja upućena danskom predsjedništvu i povjereniku za proširenje o tome kako ocjenjuju homofobne poruke koje dolaze iz pojedinih lokalnih zajednica uoči gay parade u Splitu, danski ministar Wammen je izrazio svoju zabrinutost i poručio da oko slobode izražavanja i europskih vrijednosti nema alternative. On je pozvao i ohrabrio građane da podrže paradu kao i sudjelovanje članova hrvatske vlade. I povjerenik Füle je pozdravio stajalište hrvatske vlade. Ministrica Pusić je novinare informirala da je od prošlogodišnjih incidenata u Splitu na gay pride paradi protiv izgrednika pokrenuto i podignuto 65 prijava i da je izrečeno 36 presuda. Ona je upozorila da je prije jedanaest godina gay pride parada održana po prvi puta u Zagrebu i da se ona do danas održava bez problema u hrvatskom glavnom gradu. Pusić, koja će osobno nazočiti ovogodišnjoj gay pride paradi u Splitu, naglasila je da ovaj događaj možda ne održava stajalište većine građana Hrvatske, ali se nada da će građani poštivati slobodu izražavanja i opredjeljenja i time dokazati svoju toleranciju prema svim orijentacijama građana Hrvatske.