Postignut kompromisni dogovor o klimi

Bila je to najveća konferencija o klimi svih vremena. Na kraju su ministri okoliša morali za pregovaračkim stolom provesti još jednu noć da konferencija ne bi propala. I tek su dramatični apeli indonezijskog predsjednika Yudhoyonoa i glavnig tajnika UN-a Bana Ki-Moona pomogli da se "skretnice stave na pravo mjesto".

Puna 24 sata nakon provotno planiranog završetka konferencije indonezijski ministar Rachmat Witoelar je kao predsjedatelj konferencije izrekao ključnu rečenicu:

"Molio bih vas da prihvatite dokument."

Pljesak koji se nakon toga čuo bio je zacijelo više odušak što je konačno došao kraj nego oduševljenje rezultatima konferencije. Jer, prihvaćen je, istina, plan rada. U iduće dvije godine trebalo bi ispregovarati pojedinosti sporazuma koji bi trebao biti prihvaćen 2009. godine i zamijeniti Protokol iz Kyota koji istječe 2012. godine.

Bez konkretnih brojki

Čovjek će uzalud u prihvaćenom dokumentu tražiti ambiciozne gornje granice za ispuštanje takozvanih stakleničkih plinova. Znanstvene spoznaje Svjetskog vijeća za klimu svedene su na nebitnu bilješku. Za njemačkog minsitra okoliša Sigmara Gabriela, koji se jako angažirao oko smanjenja izlučivanja industrijskih zemalja, Konferencijaje ipak bila uspješna:

"Zaključno se može reći da smo postigli rezultat koji sadrži puno više nego što smo smjeli očekivati napočetku s obzirom na različite interese pojedinih zemalja. Istodobno je to naravno manje nego što bi bilo potrebno, s obzirom na nužnost da se kod borbe protiv promjene klime poduzmu jače aktivnosti."

Sjedinjene Države su se dugo opirale. Tek na kraju, kad su bile potpuno izolirane, popustile su.

Zemlje u razvoju kooperativnije od SAD-a

Zemlje u razvoju učinile su velik korak naprijed i spremne su pregovarati o ciljevima smanjenja. I Indija, Kina i Brazil su se u pregovorima pobrinule za puno dinamike. Za ministra Gabriela je to veliki napredak:

"... da su zemlje u razvoju pristale da poduzmu smanjenje stakleničkih plinova, koje će biti vidljivo, koje će se moći provjeriti i za koje se javno može preuzeti odgovornost."

Brojne udruge za zaštitu okoliša koje su bile na Baliju sigurno su željele jači signal nego postignuti kompromis. Ali, sa završnim dokumentom s Balija može se živjeti, smatra Michael Duve od europskog "Climate Action Networka":

"U tekstu nemamo sve što je nužno. Upravo kad se radi o pitanju kamo vodi put sa Balija prema Kopenhagenu? Što su ciljevi koje moramo postići na tom putu? ali, ipak sad postoji proces koji je točno definiran. Bit će pregovora, pregovora o jačem smanjenju izlučivanja u industrijskim zemljama, a za zemlej u razvoju proces u kojem će se diskutirati kako one mogu dalje pridonijeti zaštiti klime."

Sada, dakle, počima provedba plana puta prem Kopenhagenu. Prva postaja je u travnju iduće godine u Accri, glavnom gradu Gane.