Povratak njemačkog straha

Teroristički napadi, stotine tisuća izbjeglica, sve veća podjela u Europskoj uniji, sve to izgleda budi bojažljivost u građanima Njemačke. Reprezentativno istraživanje koje je po nalogu hamburške Zaklade BAT proveo Institut za istraživanje javnog mnijenja GfK ustanovljena je bitna promjena općeg raspoloženju u usporedbi s prošlom godinom. Naime, ove godine 55 posto ispitanika navodi da osjeća strah, dok je takvih odgovora prošle godine bilo svega 31 posto, a 2013. još manje, 28 posto.

Direktor Instituta, profesor Ulrich Reinhardt, govori o povratku „njemačkog straha“. On vidi uzroke u masovnom dolasku izbjeglica i terorističkim napadima, mada u anketi nisu pitanjima istraženi uzroci straha: „Trenutna humanitarna kriza i narastajući strah od terorističkih napada unijeli su nesigurnost u stanovništvo koje sumnja u pozitivnu budućnost.“

Međunarodno je poznat pojam „German Angst“ (njemački strah, kombinacija engleskog pridjeva i njemačke imenice). Pod njim znanstvenici podrazumijevaju fenomen prema kojem su Nijemci uvijek bili zabrinuti za budućnost koja neće biti pozitivna kao sadašnjost. Te brige su u aktualnoj anketi naročito izražene kod građana starijih od 55 godina. Njih 64 posto potvrđuju iskaz: „Sa strahom gledam u budućnost“. U starosnoj kategoriji od 14 do 42 godine takav odgovor je zastupljen kod 42 posto ispitanika. U odnosu na 2013. godinu kada je ovakav odgovor dalo svega 19 posto sudionika u anketi, broj ljudi koji strepe povećao se među mlađim Nijemcima za više od dva puta.

Zabrinutost za ekonomski razvoj

Probleme ispitanici očekuju u gospodarstvu. Čak 79 posto anketiranih građana očekuje da će se gospodarski problemi u Njemačkoj povećati. I tu se potvrđuje negativan trend u odnosu na posljednje dvije godine, jer je takav odgovor prošle godine dalo 66 posto, a pretprošle 59 posto ispitanika. Najveći pesimizam pokazala je srednja generacija, ljudi u starosnoj dobi između 35 i 54 godine. Među njima je čak 83 posto onih koji očekuju lošija vremena. Profesor Reinhardt objašnjava da upravo oni koji rade očekuju dodatna opterećenja i boje se da neće moći zadržati životni standard i predviđa zbog toga povećanje štedljivosti i smanjenje potrošnje.

Više od dvije trećine ispitanika (70 posto) smatra da će podjele u Europi biti sve dublje. Ovaj broj je proteklih godina bio za 10 posto manji. Razilaženja u Europi su nastala kako na osnovi krize eura tako i u odnosu na izbjegličku krizu. Stoga profesor Reinhardt dovodi u vezu rezultate ankete i ponašanje birača u Europi: „Trend udesno u Poljskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Austriji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Švicarskoj pokazuje da stanovništvo u Europi osjeća nesigurnost i zabrinutost za vlastito blagostanje, da se boji prevelikog broja stranaca pa postavlja nacionalne interese u prvi plan.“

Istovremeno je povjerenje u političare palo na vrlo nisku razinu: 87 posto ispitanika smatraju da će političari pretrpjeti još veći gubitak povjerenja. I ovdje se pokazuje ista tendencija: isti odgovor je pretprošle godine dalo 77 posto ispitanika, a prošle ih je bilo 81 posto. „Kroz sve društvene slojeve se provlači veliko nezadovoljstvo izabranim predstavnicima naroda“, konstatira profesor Reinhardt.