Prava žena i Kuran u Afganistanu

Na početku je bio potreban oprez. Muškarce – imame, vjeroučenike, predstavnike talibana – trebalo je nagovoriti da se uopće uključe: naime, da razgovaraju sa ženama iz susjedstva, grada ili provincije. Nisu se međusobno poznavali, a već je i samo prevladavanje jaza među spolovima, što je uobičajeno u konzervativnom društvu, zahtijevalo veliku senzibilnost, kaže Ellinor Zeino, voditeljica ureda zaklade Konrad Adenauer u Kabulu do kolovoza prošle godine.

Razgovori koje je organizirala ova zaklada započeli su 2020. godine osnivanjem grupe „Afganistanske žene mirovne posrednice", kaže Zeino. U jesen 2020. održan je prvi dijalog u hotelu u Kabulu, s ukupno 80 sudionika, uključujući 20 islamskih teologa i plemenskih vođa iz različitih provincija zemlje. Prije toga su već bili održani mali, povjerljivi dijalozi i runde diskusija za "zagrijavanje". Uslijedilo je još sedam događaja. No sve je bilo završeno kada su talibani preuzeli vlast u kolovozu.

Iznenađujuće sličnosti

"Muškarci su s jedne strane bili znatiželjni, ali i rezervirani”, tako Zeino opisuje prvi susret. Dva najveća dijaloga održana su u Kabulu i Heratu, a većina ostalih u Kabulu. Žene i muškarci trebaju razgovarati o svojim iskustvima, a potom i o mogućim promjenama u odnosima među spolovima. Sve se odvijalo na bazi islama, na kojoj su obje strane pokušale raspravljati o tome kako se može osmisliti društveni sustav koji odgovara zahtjevima islamske tradicije, ali i uvažava interese i perspektive žena više nego što je to do sada bilo uobičajeno.

"Počeli smo s općim problemima koji pogađaju obje strane", kaže je Zeino za DW. "Na primjer s korupcijom. Ona pogađa oba spola, i jedni i drugi se moraju boriti s njom. Još jedna velika tema: gubitak članova obitelji u prošlim godinama i desetljećima. Sve strane su izgubile nekoga i shodno tome su patile. U razgovoru o tome sudionici su otkrili da imaju više zajedničkog nego što se očekivalo", kaže ona.

Tek tada je došlo do razgovora koji su se prvenstveno doticali problema žena. "Da bi se ovdje nešto postiglo, mora se biti veoma pažljiv i siguran u ophođenju s teološkim izvorima, prije svega, naravno, s Kuranom", kaže ona.

Zeino navodi da je ovo potonje posebno važno za žene kako bi pokrenule dijalog među spolovima. Barem bi neke od žena, kako kaže, trebale biti upoznate s vjerskim tekstovima i na temelju njih moći raspravljati. Također je, kaže ona, bilo važno da u razgovorima ne sudjeluje nijedna žena iz dijaspore. "Zato što muškarci uglavnom ne priznaju žene koje su dugo živjele u inozemstvu i na njih se gleda kao na predstavnice Zapada. Osim toga, Afganistanke iz te zemlje duboko su ukorijenjene u društvu i poznaju probleme", kaže ona. Od kolovoza su mnoge od tih žena sada i same u dijaspori, napominje Zeino. Također je bilo važno da žene dolaze iz različitih etničkih, dobnih i društvenih skupina te razina obrazovanja: "To je jedini način na koji grupa za raspravu može biti reprezentativna", kaže Zeino.

"Islamski feminizam"

Inicijativa zaklade koristi pristup pokreta koji se bori za prava žena utemeljenih na islamu, pokreta poznatog kao "feministički islam" ili "islamski feminizam". U ovom se pokretu prava žena shvaćaju onako kako su kodificirana u Povelji UN-a o ljudskim pravima. Feministički islam se od ovih deklaracija ljudskih prava ne razlikuje po sadržaju, već samo po obrazloženju: Ovo nije izvedeno iz prirodnog prava ili univerzalne etike, već iz islama.

Zapravo, postoje brojni odlomci u Kuranu koji se mogu tumačiti u smislu jednakosti, kaže Milad Karimi, zamjenik voditelja Centra za islamsku teologiju na Sveučilištu Münster. Prvi ajeti četvrte sure su, kako kaže, temeljni. Tamo piše da je Bog stvorio ljudska bića - muško i žensko - od jednog bića. "Iz ovog ajeta se može izvesti načelo jednake vrijednosti, a time i jednakosti", kaže on.

Na temelju Kurana feministički islam, kako on kaže, dovodi u pitanje trenutna tumačenja Kurana. "Naravno, napisali su ih muškarci za muškarce. Feminističke interpretacije protive se tumačenju religije koje se koristi za opravdavanje ugnjetavanja žena", kaže teolog iz Münstera.

Sociologinja Huma Ghosh, donedavna profesorica ženskih studija na Državnom sveučilištu u San Diegu, smatra pristup feminističkog islama jedinim razumnim načinom vođenja dijaloga s državom i vjerskim establišmentom: "Budući da većina teokratskih država nije utemeljena na sekularnim načelima, nije ni realno niti strateški izvlačiti prava žena iz ovog konteksta." Dakle, tamo gdje prevladava religiozni pogled na svijet, feminističke brige bi imale smisla samo ako bi bile odgovarajuće obrazložene. Inače ih vjerski poglavari regije uglavnom ne bi primijetili niti ih ozbiljno shvatili.

Kako dalje pod talibanima?

U Afganistanu je projekt dijaloga otkazan nakon što su talibani preuzeli vlast. No načelno ima smisla "nastaviti s islamski formuliranim problemima ženskih prava čak i pod vlašću talibana", kaže sociologinja Huma Ghosh. Ovo bi, kako kaže, bio "prvi korak". Ona ukazuje na inicijative islamskih feministica u Iranu koje su rezultirale time da država ženama daje neka prava. Ovo je "nužna strategija u teokratskim državama", kaže ona.

Teolog Milad Karimi također kaže da je feministički islam napredovao u nekim muslimanskim zemljama, poput Pakistana ili muslimanskih zajednica u Indiji. Doduše, kako kaže, tu nema apsolutne jednakosti. "Ali žene barem u određenoj mjeri sudjeluju u javnom životu. Iako njihova prava nisu jasno dokumentirana, postoji mnogo pokreta koji ih zagovaraju", kaže Karimi.

Do kolovoza 2021., kada su talibani preuzeli vlast, muškarci i žene su mogli barem imali temeljno razumijevanje, kaže Ellinor Zeino. "Žene su na taj način mogle muškarcima opisati svoju patnju u diskriminirajućim uvjetima. Željele su više obrazovanja, veću ulogu u javnosti i zaštitu od nasilja, kako seksualnog tako i drugih. Muškarci često nisu uopće bili svjesni ove perspektive", kaže ona. U daljnjim razgovorima žene su željele zamoliti islamske teologe da raspravljaju i kritiziraju ove uvjete. Ali onda, kada su talibani preuzeli vlast i zapadne institucije se povukle, pregovori su propali.

Bilo bi poželjno da se razgovori nastave i u novom omjeru snaga, kaže Zeino. Međutim, to će vjerojatno biti teško, kaže Milad Karimi. "Talibani većinom nastavljaju s reakcionarnim tumačenjem islama", kaže on. Žene se plaše prisilnog braka s talibanima. Obitelji u financijskim poteškoćama udaju svoje kćeri za fundamentaliste kako bi mogle preživjeti od novca dobivenog za mladu. "U ovoj situaciji islam, onako kako ga talibani shvaćaju, nije dio rješenja, već dio problema", kaže Karimi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu